Naslovnica | English | Magyar | Italiano
Psihijatrija Novosti | Najave | Psihijatrija Arhiv | Foto galerija

Virovitica Pakrac Nova Gradiška Požega Našice Slavonski Brod Osijek Vinkovci Vukovar
pretraga po karti klikom na grad

Novosti
Psihijatrija - novosti
Najave
Psihijatrija - buduća događanja
Arhiv
Starije novosti i događanja
Arhiv
sadržaja
Odjeli psihijatrije
pri općim bolnicama
Slavonski susjedi
Odjeli psihijatrije izvan Slavonije
Grane psihijatrije
Bibliografija
Statistika
Različiti statistički podaci
Press Clippings
Psihijatrija i mediji
Liječnička drustva
Pregled liječničkih i srodnih drustava
Adresar
psihijatrijskih ustanova
Sponzori i donatori
Linkovi
Impressum



MarketingPLIVAmed.net

Press clippings

 

- Br.201. - dr Veljko Đorđević. 29.06.2005. Nacional. TOP LISTA MOĆNIKA1000 najmoćnijih Nacionalova lista najutjecajnijih osoba u Hrvatskoj sadržava imena onih koji stvarno utječu na politička i gospodarska zbivanja u zemlji, bez obzira na moć koja proizlazi iz njihovih formalnih ovlasti i funkcija - - br.201.

- Globus. Broj 819. Dr Vlado Jukić. EPIDEMIJA DUŠEVNIH POREMEĆAJA . Do 2020. više će ljudi bolovati od depresije i poremećaja ličnosti nego od raka, a tuberkuloza i sifilis dosegnut će razmjere epidemije . Snimio: Darije Petković
Piše: Suzana Ciboci Stunja

- Vjesnik, 12.07.2004., Branka Valentić. prof.dr.sc. Vlado Jukić. Sporna primjena Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji

- Slobodna Dalmacija 16.7.2005.. Razgovarao Saša JADRIJEVIĆ TOMAS. Dr. LANA MUŽINIĆ, FORENZIČNA PSIHIJATRICA,
GODINAMA SE BAVI TOLIKO AKTUALNOM PROBLEMATIKOM PEDOFILIJE

I maloljetnici mogu biti pedofili
“Kao žrtve pedofila podrazumijevamo samo predpubertetsku djecu do 13 godina starosti, a osobe kojima se dijagnosticira pedofilija moraju biti starije od 16 godina i imati barem pet godina više od žrtve. Kada se radi o maloljetnicima, u prvom redu se vodi računa o razlici u seksualnoj zrelosti između mogućeg počinitelja i žrtve”

- Pliva zdravlje. Objavljeno: 26.04.2006. Vladimir Gruden. Erektilna disfunkcija - Kako razgovarati s bolesnikom?
Erektilna disfunkcija je bolest koja, od tzv. nesmrtnih bolesti, najviše utječe na kvalitetu života mnogih muškaraca i njihovih spolnih partnera, narušavajući individualnost i svijest o samome sebi. Pođemo li od stava da je spolni odnos neverbalna komunikacija u kojoj spoznajemo sebe i partnera erektilna disfunkcija je poremećaj komunikacije.

- Vjesnik. 20.02.2000. prof.dr.sc. Vladimir Gruden. Mirisi dokazuju da se ljudi boje svoje prirodnosti i originalnosti.

- Glas Slavonije. 28.1.2005. RAZGOVOR: VLADIMIR GRUDEN, PSIHOTERAPEUT I PREDSJEDNIK POVJERENSTVA ZA UVOĐENJE SPOLNOG ODGOJA U ŠKOLE
Oni koji me osporavaju imaju vrlo ograničene sposobnosti

- Zarez. 181. (01.06.2006.) Eduard Klain. Sigmund Freud i psihoanaliza
Najveći prodor u objašnjavanju nesvjesnog Freud je učinio svojim znamenitim djelom Tumačenje snova 1900. On je dokazao da se manifesni san bitno razlikuje od latentnih misli sna koje su izraz našeg nesvjesnog. Na putu od nesvjesnog prema svjesnom latentne misli doživljavaju cenzuru koja ih tako izobliči da je teško doći do njih... Djelo su prihvatili književnici i filozofi, a odbacili liječnici
- Gorana Tocilj-Šimunković. Freud o grupnom.
- Željka Matijašević. Freud: neuroze, psihoze i shvaćanje analize
Smisao terapije jest učiniti nesvjesno svjesnim, dokinuti potiskivanja, ispuniti amnezijske praznine. Je li za Freuda i u kojoj mjeri psihoanaliza bliska samospoznaji?
- Elvira Koić. Svi smo mi Hamleti…Freud je stvorio psihoanalizu kako bismo mogli prihvatiti prirodu života, a da nas to ne porazi, nego da nam pomogne pronaći smisao svog postojanja, ako se nepokolebljivo suočimo s tegobama. Tijekom psihoanalize možemo poput Alise u zemlji čuda, sebe doživjeti poput umjetničkog djela, pronalazeći bogatstvo sadržano u dubinama svoje ličnosti
- Katarina Luketić. Ima li života nakon Freuda. Uz knjigu Crna knjiga psihoanalize, u izdanju Arnesa, 2005.; i polemički dossier u Europskom glasniku, broj 10, 2005.

- Zarez 111-112. 11.09.2003. Grozdana Cvitan. Rudolf Gregurek. Trauma ili gratifikacija.

- Zarez 137. (br 164.06.10.2005.) Grozdana Cvitan. Razgovor s Tanjom Frančisković. Zaborav i podsjećanje
Traumatizirane ljude ne treba stvarati ovisnima nego im što prije omogućiti uspostavu kontrole nad vlastitim životom, tj. omogućiti im da rade, da privređuju, osiguraju vlastiti kruh svojim rukama… Neimanje kontrole nad svojim životom najvažniji je prediktor psihičkih smetnji koje će osoba razviti nakon traumatizacije

- Narodni zdravstveni list. prof dr sc Ljiljana Moro. Zajednica izvor stresa.

- Zarez 132. (br. 157. 16.06.2005.) Grozdana Cvitan.Razgovor s Ljiljanom Moro - Traumatizacija profesionalaca.
Psihijatrica i grupna analitičarka govori o destigmatizaciji psihijatrije koja treba krenuti iz medicinske struke


- Policija i sigurnost. Zagreb.2006. 15(3-4):109-248.ISSN 1330-0229. UHOĐENJE (STALKING)
mr. sc. Elvira Koić, dr. med. spec. psihijatar – stalni sudski vještak, Opća bolnica Virovitica
mr. sc. Daša Poredoš Lavor, dipl. soc. rad. – stalni sudski vještak, NPB „Dr. Ivan Barbot“ Popovača


Uhođenje (engl. stalking) još nije dobilo psihijatrijsku dijagnozu, ali je sve češće uključeno u istraživanja i promatranja stručnjaka raznih profila, jer se radi o karakterističnom kompulzivnom, namjernom, svojevoljnom praćenju ili uznemiravanju koje u žrtve izaziva sveprožimajuću i intenzivnu osobnu patnju.
Uhode (engl. stalkers) su grupe ili pojedinci čije je ponašanje motivirano različitim oblicima psihopatologije odnosa i veza, kao što su npr. paranoidne i shizofrene psihoze, dublji poremećaji ličnosti, mobing, erotomanija i sl. Ovaj poremećaj nešto je učestaliji kod muškaraca(koji boluju od poremećaja ličnosti).
Načini praćenja: praćenja u javnosti, npr. praćenje od kuće do posla, neprimjerene komunikacije putem telefona (učestalo pozivanje) i elektroničke pošte (slanje i neovlašten ulazak u e-mail, čitanje i daljnje odašiljanje istih), slanje neželjenih pisama ili poklona i sl. Neki uhode (stalkeri) uznemiruju i zlostavljaju žrtve u kući, neki na poslu, često i vandalizirajući osobnu imovinu žrtve, izazivaju nasilničke incidente, pa i homicid.....

- Koić, Elvira . Mobing, tokenizam, seksualno uznemiravanje žena na radnom mjestu ( Mobbing, Tokenism, Sexual Harassment of Women at the Work Place ) . Kruh i ruže (1332-2745) 15 (2005), 26; 46-53
Ključne riječi: mobing, radno mjesto, tokenizam, seksualno uznemiravanje
( mobbing, workplace, tokenism, sexual harassment ) Sažetak: Svoje razmišljanje o ženama i fenomenima mobinga, tokenizma i seksualnog uznemiravanja na radnim mjestima, autorica bazira na usporedbi aktualnih svjetskih s tumačenjem rezultata istraživanja koje je provedeno u Zagrebu u studenom 2002. godine i objavljeno u časopisu "Rad i sigurnost" (Koic E., Filakovic P., Muzinic L., Matek M., Vondracek S. Mobing. Rad sigur., 2003, (7)1: 1-20.).

- Glas Koncila, broj 45 (1689), 5.11.2006. Vlado Čutura. INTERVJU: Neuropsihijatrica prof. dr. Dubravka Kocijan-Hercigonja. Depresija, osamljenost i nevjerovanje u vlastitu vrijednost - najčešći su problemi

- Pogled: Razgovor: Eugenio Borgna - Milost prijateljstva.Razgovarao: Carlo Dignola Preveo: Marko Puškarić

Nužno je iznutra ponovno steći značenje i vrijednost stvari koje su neopipljive, kao što je prijateljstvo.Tjeskoba i depresija, ne samo kao patološke pojave, plodovi su ravnodušnosti i nehaja u kojima živimo. Ali u svakom čovjeku postoji žeđ za Beskonačnim, žeđ za Otajstvom. Eugenio Borgna, jedan od najboljih europskih psihijatara, slobodni docent Klinike za bolesti živaca Sveučilišta u Milanu, nedavno je objavio vrlo značajnu knjigu: "Drhtaji srca" (Fartinelli). Listajući je čitamo naslove: "U potrazi za izgubljenim licem", "Razgovor s Dostojevskim", nalazimo zapažanja glede Schubertove glazbe, citate Romana Guardinia, te razmišljanja o ulozi osjećaja u ljudskom životu - nadahnuta Leopardijem.

- dr Nikola Drobnjak, PSIHIJATAR O DUŠEVNIM BOLIMA VUKOVARACA. Vukovarske novine, 17.06.2005.Piše: Željka Kraljić.

- Glas Koncila, broj 26 (1566), 27.6.2004. Razgovarao: Vlado Čutura : DR. GORAN BABIĆ, PSIHIJATAR BOLNICE SV. IVANA U JANKOMIRU _- Kriza morala izravno utječe na psihičko zdravlje pojedinca i zajednice

- Glas Koncila, broj 28 (1672), 9.7.2006. Razgovor: prof. dr. Goran Dodig, psihijatar s Medicinskoga fakulteta u Splitu Globalizacija je nepravda, nejednakost, destrukcija, nemoral, sebičnost

- Alkohološki glasnik. moravek.net. HUDOLIN KAO PSIHIJATAR. Prim. dr. sc. Željko Marinić, Psihijatrijska bolnica Jankomir

- PSIHIJATAR ROMAN NIKOLIĆ: Sotonizam i mladi (Razgovarao: IVAN PENAVA [ ivan-penava@net.hr ])

U današnje vrijeme sve nas više okružuje psihološki govor o životu i stvarnosti. U ponekim novim religioznim pokretima više prevladava psihologija nego duhovnost. Važno je dobro razlučiti jedno od drugoga jer ti novi religiozni pokreti često se predstavljaju kao kršćanski, a to nisu. Stoga smo zamoliti g. Romana, psihijatra po zanimanju, da nam uz govor o mladima i sotonizmu malo predstavi psihološki pogled na vjeru i Boga.

- Glas Slavonije, Magazin, autor: Ana Diklić: PROF.DR.SC. PAVO FILAKOVIĆ, DEKAN MEDICINSKOG FAKULTETA U OSIJEKU, O SADAŠNJOSTI I BUDUĆNOSTI MFO-A - Naši su studenti vrijedni poštovanja i zaslužuju pohvale

 

- Vaše zdravlje. Mladen Haupert, dr. med., spec. psihijatar, Psihijatrijska bolnica Vrapče, Bolnička 32, Zagreb


-

 

 

OSIJEK - U posljednjih dvadesetak godina broj samoubojstava u Hrvatskoj nije se povećavao, međutim stručnjaci upozoravaju da je evidentan porast samoubojstava u dobi 15 do 19 godina, što je zabilježeno i u nekim drugim zemljama, ali i u osoba u dobi 65 i više godina. Isto tako značajno je porastao udjel samoubojstava izvršenih vatrenim oružjem i eksplozivom, posebice u muškaraca. Ovakvo stanje odraz je vjerojatno lakše dostupnosti vatrenom oružju u ratnom i poratnom razdoblju, jer su ispitivanja u pojedinim zemljama, posebice SAD-u, pokazala da udio samoubojstava izvršenih vatrenim oružjem uvelike ovisi o dostupnosti vatrenog oružja pučanstvu. Ovogodišnji Međunarodni dan mentalnog zdravlja svojom tematikom o suicidima upozorava na niz problema vezanih uz taj ogromni problem koji ne zahvaća samo ratom osjetljiva, ekonomski uništena ili izolirana područja nego i stanovnike visoko razvijenih zemalja.
Otkako je završio Domovinski rat u medijima i stručnoj javnosti veliku pozornost izazivaju suicidi među braniteljskom populacijom i upravo se taj problem vrlo često iskorištava za političke obračune i međusobna prepucavanja na političkoj razini. Prema podacima Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, iako su od 1991. do 2005. zabilježena 1.632 samoubojstva hrvatskih branitelja u prosjeku starih 38 godina, ukupna stopa suicida među braniteljskom populacijom niža je nego u ukupnoj populaciji. Iznimka su jedino ratni vojni invalidi, kod kojih je ta stopa pet puta veća. Podatak da najviše samoubojstava ima u “izbornim godinama” svojedobno je dr. Herman Vukušić, pomoćnik ministrice Jadranke Kosor, protumačio činjenicom da su branitelji društveno iznimno osjetljiva populacija čiji su osjećaji duboko povezani s državom. Što se tiče PTSP-a, navodi kako se smatra da je oko 20 posto onih koji su bili izloženi ratnim djelovanjima pod rizikom da razvije PTSP. Oboljelima od PTSP-a, tvrdi, najviše pomaže društveno priznanje jer su vrlo često stigmatizirani i izloženi sekundarnoj viktimizaciji.
O toj temi održano je više okruglih stolova i potpredsjednica Vlade RH Jadranka Kosor podsjetila je kako se u njezinom mandatu prvi put javno progovorilo i o broju suicida branitelja. Prema podacima što obuhvaćaju i 2005. godinu, najmlađi branitelj počinio je suicid u dobi od 18 godina, a slučaj je zabilježen 1994. godine. Od ukupno 1.632 suicida hrvatskih branitelja, 1.553 ili 95 posto su počinili muškarci, a 79 ili 5 posto žene. Stope suicida hrvatskih branitelja u gotovo cijelom promatranom razdoblju niže su od onih zabilježenih u općoj populaciji muškaraca u Republici Hrvatskoj, uz iznimku za 1999. godinu, kada je u braniteljskoj populaciji zabilježen podjednako velik broj suicida kao i među civilima. Stope suicida dragovoljaca, onih koji su u Domovinskom ratu sudjelovali 100 i više dana u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 15. siječnja 1992. godine, uglavnom su niže ili na razini stopa samoubojstava u civilnoj muškoj populaciji, osim za 1999., 2003. i 1995. godinu.
Najviše suicida počinili su branitelji iz grada Zagreba, a iza njih slijede oni iz Osječko-baranjske županije. Broj suicida s obzirom na broj branitelja iz pojedinih županija potvrđuje da je problem suicida branitelja najizraženiji u Bjelovarsko-bilogorskoj i Ličko-senjskoj županiji, dok se razmjerno najmanje suicida događa među braniteljima iz južne Hrvatske, odnosno iz Dubrovačko-neretvanske županije.
Svaki suicid, osobito među braniteljima, tako postaje senzacija u medijima, gdje se gotovo do granica bešćutnosti izvještava o načinima počinjenja, kopa se po najdubljoj intimi osobe i obitelji. Upravo zbog toga Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti prošle godine predstavilo je Priručnik o tome kako izvještavati o suicidima, a autori su mu poznati hrvatski psihijatri i psiholozi Elvira Koić, Blaženka Gogić, Zoran Komar, Mladen Lončar, Herman Vukušić, Veljko Đorđević i Mladen Mavar.
U priručniku se navodi da je publicitet koji mediji daju samoubojstvu jedan od čimbenika koji ranjivu osobu može navesti na suicid, a izvještavanje o samoubojstvima na odgovarajući način može spriječiti tragičan gubitak ljudskih života - poručili su tada novinarima psihijatri.

SENZACIONALIZAM IZBJEGAVATI POD SVAKU CIJENU
Istraženo je da nakon što televizija izvijesti o samoubojstvu, u sljedećih deset dana poveća se broj samoubojstava, napominje se u priručniku i dodaje da se tzv. Wertherovim efektom (prema liku iz Goetheove priče) označava oponašanje ili kopiranje samoubojstva. Davanje publiciteta samoubojstvu može stvoriti ideju da je ono normalno, a način na koji mediji izvještavaju o slučajevima suicida može utjecati na druge, tj. može potaknuti ili spriječiti oponašanje suicidalnog ponašanja.
U priručniku autori navode i kako bi trebalo izvještavati o samoubojstvima te novinarima poručuju da statističke podatke treba tumačiti pažljivo i ispravno, koristiti autentične i pouzdane izvore informacija te, između ostalog, da bi senzacionalističke reportaže o samoubojstvima trebalo uporno izbjegavati, osobito kada je riječ o poznatim osobama. Psihijatrijska struka novinarima predlaže da surađuju sa zdravstvenim službama u predstavljanju činjenica.
- Objavite znakove upozorenja na samoubilačko ponašanje i poručite da je depresija često udružena sa samoubilačkim ponašanjem te da se može liječiti - poručili su novinarima psihijatri u “Priručniku s preporukama za praćenje suicida”, a u skladu s višegodišnjim preporukama Svjetske zdravstvene organizacije.

 

Tribina i Dan žute vrpce
Udruga za promicanje duševnog zdravlja i kvalitete života “Marimo” Osijek obilježava Međunarodni dan mentalnog zdravlja, 10. listopada, koji će ove godine tematski biti posvećen problematici suicida. Danas (utorak) u 17 sati u Hrvatskoj gospodarskoj komori, Europske avenije 13, održat će sei javnozdravstvena tribina za medicinske sestre “Mentalne bolesti i samoubojstvo”.
Jedna od autorica priručnika, mr. Elvira Koić, psihijatrica iz OB Virovitica, govorit će o tome kako se gradeći svjesnost smanjuje rizik duševnih bolesti i suicida, dok će vms Marija Anđelić iz KB Osijek prikazati jedan slučaj suicidalnog ponašanja. Na kraju će novinarka Glasa Slavonije Ana Diklić obraditi temu izvještavanja o suicidima u medijima.
Predstavnici Udruge “Marimo” na prigodnom štandu na Trgu Slobode izložit će promotivne materijale vezane uz promociju mentalnog zdravlja, te aktivnosti udruge koja šest godina radi na destigmatizaciji mentalnih poremećaja i lakšoj socijalizaciji oboljelih. U cilju prikupljanja novčanih priloga za članicu Udruge Slavicu Jocić, kojoj se nakon proljetne poplave i podzemnih voda urušila kuća u Dalju, organizirat će se prigodni “buvljak”.
“Nešto sredstava dobiveno je od Općine Erdut, a pomoć prikupljena u akciji trebala bi poslužiti za obnovu kuće koju treba osposobiti za normalno stanovanje. Neke tvrtke obećale su donaciju u građevinskom materijalu, a dobro bi došla i pomoć građana, koji bi svojim radom mogli pomoći u obnovi kuće”, ističe Mirjana Valašek, predsjednica Udruga “Marimo”.(Lj.K.)

----------------------------------------------------------------

vlč Zlatko Sudac i dopredsjednica Vlade RH Jadranka Kosor
foto Večernji List

TISAK o okruglom stolu održanom 09.svibnja 2006.
Tema: Samoubojstva hrvatskih branitelja i mogućnosti preventivnog djelovanja
Organizator: Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti

 

Magazin "EXTRA!", 18.04.2006.

"ZAČARALA ME KUGLICA I SAD VIŠE NE SMIJEM STATI"
Za razliku od muškaraca koji kockaju zbog uzbuđenja ili želje da na brzinu
zarade veliki novac, žene običko počinju kockati zbog problema u braku ili vezi, a "Extra!" donosi ispovijed žena koje su postale ovisne o kockanju. Napisala Ružica Đukić.

 

Novi broj 177. "ZAREZ-a", tjednika za kulturna i društvena bivanja donosi temat: POETIKE SAMOUBOJSTVA.

Urednik Zoran Roško, priredili Grozdana Cvitan, Sanja i Suzana Kovačević. Piše Elvira Koić.

TEKST ČLANKA "Ljudi nisu škorpioni", Elvira Koić



RTL Sanja Show, utorak, 25. travanj 2006.g. Tema: samoubojstva

Zašto si pokušala počiniti samoubojstvo?

Zašto najednom toliko samoubojstava oko nas, naročito mladih ljudi?
Sanja je odlučila rasvijetliti najtežu od svih tema i popričati s Gabrijelom Morel koja je tri puta pokušala okončati svoj život. Kako prepoznati prve znake upozorenja i pomoći, pogotovo kad se radi o mladim ljudima, govori nam psihijatrica Elvira Koić. Hrabri novinar Ivica Nevešćanin uspio je spasiti život čovjeku koji se našao na samom rubu života i smrti. Numerologinja Olga Hadjić naslušala se strašnih životnih priča, a Damir Pilić smatra da je suicid čin koji trajno mijenja život svim ljudima bliskim samoubojici.


fotografije sa snimanja




Glas Slavonije, 3.4.2006
VINKOVČANKA ŠTEFICA KOJIĆ REGISTRIRALA ZANIMLJIV SUVENIR
Šokački jastuk - zaštićeni proizvod

VINKOVCI - Zahvaljujući Štefici Kojić, šokački jastuk registriran je kao prvi suvenir takve vrste s područja Vinkovaca i okolice. Nakon višemjesečnih priprema, ova Vinkovčanka uspjela je i službeno registrirati tradicijski šokački jastuk kao zaštićen proizvod pri državnom Zavodu za intelektualno vlasništvo. Štefica Kojić, inače etnologinja s 30-godišnjim iskustvom rada u kulturi, na ideju o zaštiti tog proizvoda došla je zapravo pukim slučajem. Obilazeći specijalizirane trgovine, uočila je kako s vinkovačkog područja nema nikakvog prepoznatljivog suvenira. “Ulaskom u EU dogodit će nam se da nemamo zaštićeno ništa od svojih slavonskih tradicijskih proizvoda kojima obilujemo, i to nisam htjela dopustiti. Nakon nekog vremena istraživanja, odlučila sam se baš za šokački jastuk, koji je svakako prepoznatljiv”, pojašnjava autorica Štefica Kojić. Trebali su brojni kontakti i razgovori kako bi se ishodila sva potrebna dokumentacija za službenu registraciju. Sada su stvoreni i svi uvjeti za proizvodnju ovih specifičnih jastuka koji se rade od pravog gusjeg perja. “Šokački jastuk je potpuno hrvatski proizvod, a na temelju starih uzoraka veza s motivima žira, ruža i grožđa, napravila sam osam novih 'mustri', od čega je pet šlinganih i tri koje se rade tehnikom tzv. necanja”, ističe Štefica Kojić. O složenosti postupka proizvodnje pravog tradicijskog šokačkog jastuka govori i činjenica kako sedam krojačica koje ih izrađuju na tjedan ne mogu proizvesti više od tri komada. Stoga i ne čudi proizvodna cijena jastuka od oko 350 kuna. Upravo zbog svoje kvalitete te raritetnosti, riječ je o ekskluzivnom suveniru. Tradicijski šokački jastuk prodavat će se u ekskluzivnom pakovanju, uz koje će se nalaziti objašnjenje o povijesti proizvoda i tradiciji njegove izrade. Šokački jastuk svoju veliku promociju doživjet će sredinom travnja u Etnografskom muzeju u Zagrebu. Kojićeva drži kako njezino iskustvo može pomoći i drugima iz slavonskog kraja koji imaju ideje o zaštiti sličnih proizvoda, a posebice ističe kako je u kompliciranom postupku registracije imala veliku pomoć same države, konkretno Ministarstva gospodarstva, koje joj je pomoglo u izradi elaborata za prijavu industrijskog dizajna, bez čega ovoga proizvoda ne bi bilo.

Autor: M.DRAŽIĆ-KARALIĆ

 

VT-online.Com > Kolumne > Vijesti; 01.11.2005


GOVORITI O SMRTI, ZNAČI GOVORITI O ŽIVOTU


mr. sc. Elvira Koić, dr. med., spec. psihijatar
Fotografije: Matej Sudar

tekst o žalovanju
objavljen u časopisu "Strukovnjak"
Srednje strukovne škole

---------------------------------------------------------------------------

Radio Slavonija, 9. 11. '05

Služba za socijalnu medicinu i prevenciju ovisnosti Zavoda za javno zdravstvo, ove godine organizira i koordinira aktivnosti vezane uz Mjesec borbe protiv ovisnosti, od 15. studenog do 15 prosinca, a aktivno će se uključiti različite ustanove i organizacije naše županije.

Organizirajući okrugle stolove, predavanja, likovne izložbe, sportska natjecanja i slično, svoj udio u borbi protiv ovisnosti dat će tako upravni odjeli društvenih djelatnosti grada i županije, policija, škole, udruge, Centar za socijalnu skrb, Crveni križ i drugi. Naglasak ovogodišnjeg obilježavanja mjeseca borbe protiv ovisnosti prvenstveno je na primarnoj prevenciji. Razlog je tomu što se većina resursa troši na liječenje, a ne prevenciju ovisnosti, koju je u praksi vrlo teško odraditi jer u prvom redu zahtjeva promjene stavova svakog pojedinca. Najveću ulogu tu bi trebala odigrati obitelj, a potom škole, te društvo u cjelini, naglasio je voditelj Službe za socijalnu medicinu i prevenciju ovisnosti, doktor Tvrtko Pervan.

------------------------------------------------------------------------------


www.virovitica.net , 13.11.2005.
Svi Hrvati vole Slavonce

Najomiljeniji među svim Hrvatima su Slavonci, pokazali su u subotu objavljeni rezultati ankete Večernjeg lista u sklopu istraživanja u kojem se pokušalo otkriti što Hrvati misle jedni o drugima. Protiv Slavonaca gotovo nitko nema ništa, a postoci podrške vrlo su visoki, od 70 do 80 posto. Slavonce mnogi smatraju dobrodušnima, ljudima koji vole dobro jesti i veseliti se. Osim toga, njihov govor je razumljiv svima, dok se Zagorci i Dalmatinci ne mogu baš lako razumjeti, komentira mr. Zoran Malenica sociolog s Pravog fakulteta u Splitu. Posebnost je što je među današnjim Slavoncima mnogo ljudi podrijetlom iz Hercegovine, koji su se uklopili u mentalitet kraja u kojem žive, kao da ljudi presađeni s kamena u ravnicu postaju mekši i prihvatljiviji drugima.
No iako su, prema istraživanju GfK Slavonci među najtolerantnijima prema svim drugim narodima - Srbima, Slovencima, Crnogorcima i Bošnjacima – unatoč tome što su mnogo pretrpjeli za vrijeme rata. Slavonija je zaista u teškoj situaciji: nezaposlenost je veća nego drugdje, a mladi ljudi i stručnjaci bježe od malih plaća i turobne atmosfere.
vl

---------------------------------------------------------------------------------------------------------------


Glas Slavonije, 13.11.2005

U VINKOVCIMA ODRŽANA TRADICIONALNA “ŠOKAČKA RIČ”
Manifestacija koja njeguje slavonski dijalekt

VINKOVCI - Zajednica kulturno-umjetničkih djelatnosti Vukovarsko-srijemske županije organizira treću godinu zaredom manifestaciju “Šokačka rič” s ciljem čuvanja, njegovanja i proučavanja slavonskoga dijalekta. Ovogodišnju “Šokačku rič” otvorio je pozdravnim riječima predsjednik ZAKUD-a Andrija Matić, govoreći o uklopljenosti “Šokačke riči” u dosadašnje programe uspješnoga njegovanja kulturne baštine ovoga kraja na istoku Hrvatske. Manifestacija “Šokačka rič 3” počela je u petak u Kongresnoj dvorani Hotela “Slavonija” promocijom “Zbornika” radova prošlogodišnjega znanstvenoga skupa, potom je uslijedio dvodnevni Znanstveni skup o slavonskom dijalektu. Naglasak je bio na dvije stožerne teme - Slavonski dijalekt s naglaskom na poddijalektima te Slavonski dijalekt u književnosti, filmskoj i scenskoj umjetnosti. Za sudjelovanje na znanstvenom skupu prijavilo se gotovo dvadeset znanstvenika iz Zagreba, Osijeka, Vinkovaca i susjedne Republike Mađarske, koji su u svojim petnaestominutnim izlaganjima osvijetlili zadane teme. Voditeljica znanstvenoga skupa bila je dr. sc. Anica Bilić. Na skupu se progovaralo o Jozi Ivakiću i dijalektima, jezičnim osobitostima baranjskih govora, osobitostima santovačkoga šokačkoga govora, o Josipu Kosoru, slavonskom Dalmatincu s europskim vidicima, Josipu Hammu i slavonskom dijalektu (u povodu 100. obljetnice rođenja), Šovagovićevom “Sokolu” kao slavonskome dramskome tekstu, šokačkim temama u pričama Josipa Lovretića, vođinačkome govoru nekada i danas...
I ove godine zaslužnima su dodijeljene nagrade i priznanja, a ovogodišnji laureati su akademik Milan Moguš, prof. dr. sc. Ljiljana Kolenić i filmski redatelj Branko Schmidt. Ovogodišnja “Šokačka rič” na zanimljiv je način pomlađena novim sadržajem - “Štokavčićima” koji imaju za cilj njegovanje slavonskoga dijalekatskoga izričaja i njegova čuvanja. Pod stručnim vodstvom Mladena Kušeca “Štokavčići”, zapravo, učenici osnovnih i srednjih škola te studenti dislociranoga studija osječkoga Filozofskoga fakulteta u Vinkovcima predstavili su svoje uratke i postignuća pisanoga i usmenoga dijalekatskoga izražavanja.

Autor: M. DRAŽIĆ-KARALIĆ

-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Večernji list, 16.11.2005 16:49
Odjel psihijatrije virovitičke bolnice godinama čeka preseljenje u uređene prostorije
Na 900 pacijenata 20 kreveta i 15 stolaca?


VIROVITICA - U čekaonici ambulante Odjela psihijatrije Opće bolnice Virovitica jučer je prijepodne bilo više od 90 pacijenata koji su zatražili pregled kod jednog od ukupno troje virovitičkih psihijatara. Gotovo 80 posto prijavljenih su sudionici Domovinskog rata koji traže liječničku pomoć kako bi do kraja godine ostvarili zakonske olakšice što pripadaju ratnicima oboljelim od PTSP-a.
Liječnici kažu da je takvih pacijenata iz dana u dan sve više. Unatoč nesvakidašnjoj gužvi, malobrojna ekipa Odjela psihijatrije tvrdi da nitko od pacijenata neće otići kući nepregledan. Tako su i jučer liječnici i medicinske sestre ovog odjela čak tri puta prebacili radnu normu za što će im, uz plaće, jedina nagrada biti stisak ruke zahvalnih pacijenata i njihovih obitelji.
Deset muških i deset ženskih kreveta na Odjelu psihijatrije tek je kap u moru naraslih potreba, a za dnevne potrebe odjel ima još 15 stolaca. Kako na terapiju svakog radnog dana dolazi sedamdesetak pacijenata, za koje ne postoji odgovarajući prostor, terapija se improvizira kroz rad u nekoliko grupa.
- Do prije četiri godine radila sam sama. Mjesečno primimo više od 900 pacijenata, a umjesto šest imamo tri zaposlena psihijatra. Uz vizitu, dežurstvo i sve druge poslove po propisanoj dnevnoj normi trebamo primiti 15 pacijenata. HZZO plaća najviše 20 pacijenata na dan po liječniku, ali kako se broj pacijenata povećava naš svaki psihijatar dnevno pregleda i više od 30 pacijenata - kaže voditeljica Odjela psihijatrije dr. Elvira Koić, ističući da je mala, ali složna i stručna ekipa, mnogim pacijentima pomogla u rješavanju zdravstvenih i životnih problema.
U neugledne prostorije Odjela za psihijatriju u Virovitici lokalni političari nisu dolazili ni kao gosti ni kao pacijenti, pa je to valjda jedini razlog što je preseljenje odjela u uređeniju obližnju bolničku zgradu i dalje tek slovo na papiru.
Autor Dragutin Šantoši

 

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

 

Tjednik Fokus, 04.11.2005. Depresija je poremećaj u ekspanziji

Prof. dr. sc. Pavo Filaković, predstojnik Klinike za psihijatriju Kliničke bolnice Osijek
i novi dekan Medicinskoga fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku
Djeca vrlo često obolijevaju od različitih poremećaja u ponašanju
koji su posljedica socijalnih stresova i odgojnoga zanemarivanja

Međunarodni dan mentalnog zdravlja 10. listopada ove je godine obilježen na temu Tjelesno i duševno zdravlje kroz cijeli život. Cilj je bio osvješćivanje ljudi o činjenici da je međuodnos duševnoga i tjelesnoga zdravlja vrlo važan u svakoj fazi ljudskoga života. Na tu temu razgovarali smo s prof. dr. sc. Filakovićem, predstojnikom Klinike za psihijatriju Kliničke bolnice Osijek.
- Odnos duha i tijela je vrlo tijesan i, zapravo, ne može biti duševnoga zdravlja bez tjelesnoga i tjelesnoga zdravlja, bez duševnoga. Neko vrijeme vladao je dualizam u proučavanju duševnoga zdravlja kao posebnoga aspekta ljudskoga bića i tjelesnoga zdravlja kao također posebnoga aspekta ljudskoga bića pa se išlo čak tako daleko da se tvrdilo kako su duševni poremećaji isključivo posljedica psihičkih stresova ili nekakvih duševnih pometnji izazvanih krivim načinom razmišljanja ili krivim pristupom rješavanju problema, a da su tjelesni poremećaji isključivo posljedica tjelesnih uzroka. Dakle, virusa, bakterija, trovanja, ranjavanja itd. Danas znamo da je odnos tjelesnoga i duševnoga zdravlja tako tijesan da praktički nijedan tjelesni poremećaj ne može postojati kod čovjeka, a da ne odjekne u njegovoj psihi i obrnuto. To osobito dolazi do izražaja u psihosomatskih poremećaja gdje psihički stresovi mogu izazvati ozbiljne tjelesne posljedice u obliku poremećaja onih organa koji su osobito povezani s vegetativnim sustavom kao što su želudac, crijeva, srce, pluća itd. Najčešći uzrok smrtnosti u nas su kardiovaskularni poremećaji.
• Mogu li se duševni poremećaji pojaviti samostalno?
- Duševni poremećaji se, naravno, mogu pojaviti kao samostalni. Međutim, duševni poremećaj kad-tad povlači za sobom neke tjelesne smetnje. Učestalost duševnih poremećaja danas je vrlo velika, što se posebice odnosi na depresivne poremećaje. Danas, prema podatcima Svjetske zdravstvene organizacije, depresija je četvrti zdravstveni problem među najvažnijim zdravstvenim problemima na svijetu. Ono što je posebice zabrinjavajuće jest da su sva predviđanja Svjetske zdravstvene organizacije usmjerena na to da će depresija postati drugi po važnosti svjetski zdravstveni problem, a kada su u pitanju žene, tad će postati prvi. Dakle, depresije su poremećaji koji su u ekspanziji i, po svemu sudeći, riječ je o posljedicama stresnoga načina života koji vodimo. Današnji čovjek na granici je svojih prilagodbenih mogućnosti. On je često prisiljen djelovati preko granica svojih psihičkih i tjelesnih moći pa dolazi do anksioznih poremećaja, odnosno do njihove terminalne faze kada se čovjek gotovo potpuno iscrpi, i prelazi u stanje depresije.
• Kakvo je stanje sa shizofrenijom, kao drugim najčešćim teškim duševnim poremećajem?
- Shizofrenija je poremećaj koji ima konstantnu pojavnost oko jedan posto u svim državama i među svim nacijama u svijetu. Zanimljivo je da to nije slučaj s depresijom. Depresija je prije stotinjak godina bilježena s učestalošću od tri do četiri posto, a danas svaka deseta osoba ima šansu oboljeti od depresije. Smatra se da je učestalost depresivnih poremećaja između šest i sedam posto, a vjerojatnost od obolijevanja čak do deset posto...



Siniša Franjić
--------------------------------------------------------------------------------

HTV Prvi program, ponedjeljak, 31.10.2005.

20.10 Latinica: PTSP - obmana ili bolest
04.15 Latinica: PTSP - obmana ili bolest (R)

HTV 4. satelitski program - utorak, 01.11.05
03.40 Latinica: PTSP - obmana ili bolest (R)

 

----------------------------------------------------------------------------------


Glas Slavonije
, 26.10.2005
DRŽAVA BIVŠIM RATNICIMA DALA ROK DO KRAJA GODINE DA “MORAJU OBOLJETI” OD PTSP-A
Navala branitelja na ordinacije psihijatara

OSIJEK - Zahvaljujući Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i njihovih obitelji, hodnici odjela i klinika za psihijatriju u svim hrvatskim bolnicama su prepuni. Država je zakonom odredila vrijeme u kojem branitelj “mora oboljeti” od postraumatskog stresnog poremećaja (PTSP), a to je kraj ove godine, jer samo ako je obolio do 31. prosinca 2005. godine može zatražiti status hrvatskog ratnog vojnog invalida. A ako netko nema status invalid, prava su mu gotovo nikakva. Zakonodavac je rekao da je krajnji rok za oboljevanje od te bolesti deset godina od završetka rata i s obzirom na tu činjenicu, branitelji, videći da je to jedini izlaz za osiguravanje kakve-takve egzistencije, krenuli su u potragu za liječničkim uvjerenjima. Velika je navala i na Klinici za psihijatriju Kliničke bolnice Osijek upravo zbog tih rokova.
- Nikoga tko dođe ne možemo niti smijemo odbiti i moramo obaviti pregled, međutim veliki je problem liječnicima pokriti toliki broj pregleda, terapija ili u nekim slučajevima hospitalizacija pacijenata. Bez obzira na broj pacijenata ne možemo snižavati kriterije niti smanjiti kvalitetu rada, obrazlaže problem prof.dr. Pavo Filaković, predstojnik Klinike za psihijatriju KB Osijek i dekan Medicinskog fakulteta u Osijeku.

POSLJEDICE I KOD SUPRUGA BRANITELJA
- S psihijatrijskog gladištaa PTSP može godinama tinjati u čovjeku da se ne vidi, dakle prikriven je, ali neki jako stresni događaj kao što su gubitak posla, rastava braka, bolest ili smrt drage osobe mogu biti okidač, objašnjava profesor Filaković. I u tom trenutku kada je skinuta zaštita dolazi do razotkrivanja svih simptoma oboljenja iako to administracija prije nije zabilježila.
Za razliku od Zakona, stručnjaci znaju da se bolest javlja i desetljećima nakon što su završile situacije koje su je izazvale. Primjerice, psihijatrica dr. Elvira Koić iz virovitičke bolnice sa skupinom kolega iz Virovitice i Rijeke u Stockholmu je na stručnom skupu predstavila i istraživanje posljedica PTSP-a na zdravlje supruga bivših branitelja.
I sami branitelji, čak i oni koji imaju riješen status zbog evidentnih oboljenja mišljenja su da će tek sada nastati “lov u mutnom”. Ponajviše zbog činjenice da je to jedini način za osiguravanje kakvih-takvih prava procvjetat će korupcija.

OTIMAČINA I SIMULIRANJE?
- Već neko vrijeme kod branitelja koji nisu imali potrebu da bi ostvarivali bilo kakva propisana prava, znači nisu opterećivali državu, vlada mišljenje kako je prava šteta što se nisu sami propucali ako već nisu stradali na bojišnici. Naime, mnogi i na taj način ostvarili prava, kaže Miljenko Kolobarić predsjednik osječke HVIDRE.
Njegovo je mišljenje da će liječnici biti pretrpani poslom, da će nastati otimačina pa i simuliranje samo da bi se nekim poprečnim putem riješile stvari koje zakon nije riješio na pravi način ili ih je zakomplicirao. Liječnicima će dolaziti i oni koji imaju i oni koji nemaju oboljenje. Kolobarić misli da će s obzirom na ovo ograničenje najviše stradati pravi branitelji koji se nikada nisu folirali niti lažirali nalaze, a doista im je potrebna liječnička pomoć u određenom trenutku pa i poslije propisanog roka. Općenito, razočarani su ozakonjenjem kojekakvih gluposti koje ljude tjeraju na kršenje zakona, pa će i u ovom slučaju najbolje proći oni koji su spretniji i brži, promućurniji u pronalaženju puta za rješavanje svojih prava. Pri tome neće biti vremena da se detaljno pregleda ratni put svakog branitelja, gdje je i u kojoj postrojbi bio i je li njegovo sudjelovanje u Domovinskom ratu bilo doista tog intenziteta da bi prouzročilo psihičko oboljenje.

Autor: Ana DIKLIĆ

---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------


Glas Slavonije, 17.10.2005
U OSIJEKU ZAVRŠILA 13. KONFERENCIJA PSIHOLOGA HRVATSKE
“Država štedi na psiholozima”


OSIJEK - Mobing, psihičko zlostavljanje na poslu, pojava je stara koliko i organizirani rad. Međutim, tek posljednjih dvadesetak godina znanstvenici proučavaju tu pojavu. Među njima je Andreja Kostelić-Martić, psihologinja koja radi na milanskoj Klinici za rad, autorica prve knjige na hrvatskom jeziku o problemu mobinga. Knjiga je predstavljena u sklopu 13. Godišnje konferencije hrvatskih psihologa pod nazivom “Vrijednosti, odgovornosti i tolerancija u društvu koje se mijenja”, koja je nakon trodnevnog rada završila u Osijeku. Autorica Kostelić-Martić kaže da je mobingu u Hrvatskoj izloženo između 17 i 54 posto građana, što je priličan broj s obzirom na to da je europski prosjek devet posto.
Na skupu, koji je nakon deset godina ponovno održan u Osijeku, okupilo se više od 500 psihologa zaposlenih u područjima organizacije rada, zapošljavanja, profesionalne orijentacije i selekcije, komunikacije i tržišta, odgoja i obrazovanja, istraživanja, zdravstva, sporta, socijalne skrbi, prometa, pravosuđa, vojske i policije. To je četvrtina od 2.000, koliko ovih stručnjaka približno radi u Hrvatskoj. Kad god se dogodi neki incident svi se pozivaju na psihologe, a njih očigledno nema dovoljno. Razlog: država štedi na psiholozima, zaključuju sudionici skupa. “Jedan psiholog državu košta neto 4.000 kuna. Izračunajte koliko bi državu koštalo da svaka škola ima psihologa. Primjerice, u Osječko-baranjskoj županiji to bi značilo još 40 novih radnih mjesta”, kaže Darija Salopek-Žiha, predsjednica Društva psihologa Osijek.
Nešto se ipak mijenja, dodaje Hrvoje Gligora, predsjednik Hrvatskog psihološkog društva: “Otvoreni su novi studiji psihologije, sve više mladih upisuje se na taj studij te će i stručnjaka, nadamo se, biti više”.
Brojna predavanja, promocije, radionice, okrugli stolovi, rad u sekcijama, pokazala su da i naši stručnjaci istražuju različite, ali aktualne društvene probleme i područja: od vojne do sportske psihologije, a nisu odoljeli ni analizi show programa “Big Brother”. Istraživanje riječkih stručnjaka pokazalo je da čak 50 posto djevojaka želi biti mršavije, nisu rijetke djevojke koje pate od bulimije i anoreksije, a s druge strane sve se više ističe problem pretilosti među mladima. Svi sudionici konferencije zadovoljni su organizacijom skupa, za što je zaslužno Društvo psihologa Osijek te suorganizatori Hrvatsko psihološko društvo i Hrvatska psihološka komora.

Autor: V.LATINOVIĆ

-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------


Glas Slavonije, 10.10.2005.

Smanjiti predrasude prema duševnim bolesnicima


U povodu Svjetskog dana mentalnog zdravlja, koji se svake godine obilježava 10. dana u listopadu, a ove godine pod motom “Mentalno i fizičko zdravlje tijekom života”, u petak prijepodne na Trgu slobode građani Osijeka imali su priliku razgovarati s liječnicima i medicinskim sestrama Klinike za psihijatriju i Ambulante za liječenje boli Kliničke bolnice Osijek, te predstavnicima Udruge za unaprjeđenje mentalnog zdravlja MARIMO. Prolaznicima su posebno bili zanimljivi štandovi na kojima su se nalazili brojni ručni radovi djece i odraslih nastali u radionicama Klinike za psihijatriju KB-a Osijek - od tzv. book markera, slika, podmetača i ukrasa do stolnjaka rađenih od prirodnih materijala. S obzirom na to da je cilj takvih aktivnosti u cijelome svijetu poboljšati tretman duševnih bolesnika unutar zajednice, ali i smanjiti predrasude koje još uvijek sa sobom nosi mentalni poremećaj, javnosti je pokazan dio aktivnosti, a sav novac prikupljen od prodaje služit će za kupnju materijala za daljnju izradu ukrasa i svakodnevno korisnih predmeta.Uz to, liječnici i sestre iz Ambulante za liječenje boli i s Odjela za anesteziologiju s prolaznicima su razgovarali o tome što je bol, mjerili jačinu njihove eventualne boli, ali i davali savjete, istodobno promovirajući potrebu liječenja kronične boli koja je zasebna bolest.Program obilježavanja Svjetskog dana mentalnog zdravlja, ali i Svjetskog dana liječenja boli koji se obilježava 17. listopada, nastavlja se aktivnostima sljedeći tjedan, a Osijek će biti domaćin stručnog skupa psihijatrijskim sestrama iz cijele Hrvatske kojih će se okupiti oko dvije stotine da bi razmijenile iskustva i dobile najnovije informacije o njezi bolesnika jer duševno i fizičko zdravlje je neodvojivo.
Autor: A. DIKLIĆ

U listopadu prvi odlazak na more

Različitim programima u stručnom dijelu rada Dom za psihički bolesne odrasle osobe u okviru skrbi o psihički oboljelim osobama dosljedno se pridržava postavljenog imperativa o visokim standardima u brizi o čovjeku, poglavito o bolesnima.Suradnja s liječnicima- Sav stručni kadar i ostali zaposlenici maksimalno se trude nastojeći učiniti život našim korisnicima što ljepšim i prihvatljivijim u danim okolnostima. Osim široke lepeze stručnih programa u kojima sudjeluju vanjski suradnici i stručnjaci, kao i pružanjem zdravstvene zaštite potrebne psihički oboljelim osobama u preventivnom smislu, posebice želimo istaknuti dobru suradnju sa Psihijatrijskim odjelom Kliničke bolnice Osijek i našim liječnikom psihijatrom, dr. Oliverom Koićem. Ovakvim načinom rada, razmišljajući prije svega o preventivi s ciljem sprječavanja znatnijih "iskakanja" u smislu pogoršanja zdravstvenog i psihičkog stanja korisnika, možemo istaknuti kako smo neugodne situacije sveli na najmanju moguću mjeru, tako da nema znatnijih odstupanja (agresivnog ponašanja, uništavanja inventara, imovine, ugrožavanja života), a sve u cilju postizanja visokih standarda u brizi o bolesnima, ističe ravnateljica Petrović.U sklopu institucionalnog smještaja za oko 300 korisnika, među kojima je i osamdesetak potpuno nepokretnih i teško pokretnih korisnika, ustanova omogućava i dodatnu skrb za 100 korisnika vanjske službe pomoći i njege u kući.Ove godine Ministarstvo rada i socijalne skrbi za potrebe Doma za psihički bolesne odrasle osobe omogućilo je nabavu novog namještaja, ugradnju plinodetektora te kompletnu adaptaciju kuhinja na obje lokacije u Osijeku i Čepinu. Ravnateljica Petrović ističe kako je nadležnom Ministarstvu podnesen i zahtjev za uređenjem pročelja zgrade u Divaltovoj, za koje je potrebno oko 150.000 kuna.Loš dojam zbog fasade- Pročelje je derutno i djeluje zapušteno, što stvara loš halo-efekat prema našim sugrađanima. Kako želimo promijeniti tu sliku, jer je ona uistinu i promijenjena, nastojat ćemo na bilo koji način, između ostaloga i preko donatora, doći do potrebnih sredstava za odgovarajuće uređenje vanjskog pročelja zgrade u Divaltovoj 2, istaknula je ravnateljica Petrović, napominjući također kako bi trebao krenuti u realizaciju i započeti projekt promjene kompletne elektroinstalacije, a riječ je o investiciji vrijednoj približno 500.000 kuna.Na veliko zadovoljstvo i sreću korisnika Doma, od kojih većina nikad nije vidjela more, u nizu predstojećih aktivnosti valja izdvojiti odlazak korisnika na more, koji se organizira prvi put nakon osnutka ustanove. Odlazak na more koji se planira početkom listopada bit će omogućen zahvaljujući suradnji s Domom za starije i nemoćne osobe na Krku. - Ovim želimo zahvaliti korisnicima koji svojim ponašanjem i radom pridonose mirnijem i sretnijem življenju u našoj ustanovi, i to na zadovoljstvo svih korisnika, kao i djelatnika ustanove koji o njima skrbe, ističe Mira Petrović.(Autor: Lj.KOVAČEVIĆ)

-----------------------------------------------------------------------------------------------------------



Novi List, petak, 07.10.2005.

Nekoliko minuta "stvarnosti prepravljene strahom"

Uoči Svjetskog dana mentalnog zdravlja u zagrebačkom hotelu Westin održan je skup posvećen problemu stigme mentalne bolesti i tretmanu shizofrenih bolesnika. Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić i dr. Veljko Đorđević prošli su kroz simulacijsku kabinu u kojoj posjetitelji mogu steći uvid u stvarnost kakvom je doživljava psihotični bolesnik i proživjeti nekoliko minuta ťstvarnosti prepravljene strahomŤ shizofrenog bolesnika, u sklopu obilježavanja Svjetskog dana mentalnog zdravlja.

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Glas Slavonije, 27.9.2005
VLADISLAVAČKA GOSPA: NAVODNI OBRISI DJEVICE MARIJE NA PROZORIMA I DALJE PRIVLAČE BROJNE VJERNIKE I ZNATIŽELJNIKE - VLČ. RENDULIĆ ODBACIO TVRDNJE O UKAZANJU
Župnik: To su samo mrlje na 40 godina starom prozoru


Podložnost sugestiji
Dok jedni na prozorskim oknima vide samo tehnološku i kemijsku nesavršenost pri izradi stakla, drugi u obrisima vide Gospu, pri tome izražavajući cijeli spektar emocija, od suza do slijepe fiksiranosti na prozorsko okno. Jedno od tumačenja kada su u pitanju i takvi fenomeni dobili smo od prof.dr. Pave Filakovića, psihijatra, dekana Medicinskog fakulteta i predstojnika Klinike za psihijatriju Kliničke bolnice Osijek.
- Ne bismo takve situacije mogli svrstati u psihopatologiju, ali da su u pitanju posebna emotivna stanja, to je sigurno. Prije bismo mogli reći da je u vezi s društvenom psihologijom i stanjima koja se pojavljuju u određenim društvenim okolnostima - objašnjava prof.dr. Filaković. U posebnim društvenim okolnostima kao što su krizna socijalna stanja, opterećeni su i društvo i pojedinac. Pojedinci su visoko senzibilizirani i podliježu sugestiji do te mjere da određene pojave doživljavaju kao vlastito viđenje. Psihijatri su vrlo oprezni u ocjenama ovakvih i sličnih slučajeva raznoraznih "ukazanja" i ne žele već viđena ponašanja pojedinaca ocijeniti kao "vizualno haluciniranje".(A.D.)


VLADISLAVCI - "Vidim Gospu da je sklopila ruke i moli se", "Peti put gledam i još uvijek ništa ne vidim", "Izgleda kao Marijin kipić", "Kao da je netko naftu prolio pa se prelijeva"... čulo se jučer u selu nadomak Osijeka. Naime, vladislavačka Gospa na prozorima, o čijem ukazanju posljednja dva dana bruje svi hrvatski mediji, i dalje privlači mnoštvo znatiželjnika i vjernika. Viđenja su dijametralno suprotna - neki vide Gospu, drugi nejasne obrise, a treći tek mrlju koja "nema nikakve veze s Gospom". Ipak, skeptici su u manjini.
Vijest je, zahvaljujući medijima, daleko odjeknula pa su se tako pred obiteljskom kućom Danijela i Gordane Keserović u Vladislavcima (Kralja Tomislava 93) jučer, uz osječke, mogle vidjeti registracijske oznake iz Županje, Đakova, pa čak i Zagreba.
- Ljudi stalno dolaze, gledaju. Neki vjeruju, neki ne. Ja vjerujem, kao i mnogi koji dolaze i vide svojim očima. Ima ljudi koji ne vide. Bila je jedna djevojka, s mamom i sestrom, koje su vidjele Gospu, a ona nije. Danas je ponovno došla i kazala da je noćas sanjala Majku Božju pa ju je danas napokon i sama ugledala - kaže vlasnica kuće Gordana.
Priznaje da joj prekjučer, nakon ukazanja na drugom prozoru, "nije bilo svejedno", a djeca su se uplašila. No, posjetitelji joj ne smetaju, neugodnosti nije bilo.
Zanimljivo, premda jučer opet nismo našli župnika, velečasnog Mirka Rendulića, uspjeli smo doznati kakva je bila njegova prva reakcija. Na razočaranje mnogih sumještana koji su se nadali da je Majka Božja svojom prisutnosti uistinu blagoslovila to malo slavonsko mjesto, župnikove riječi neće im se svidjeti.
- Posjetio nas je i velečasni. Što je rekao? Pa rekao je da i on ima iste takve prozore, stare 40 godina, i da su to samo mrlje - iskreno otkriva Gordana.
Župnikove riječi, međutim, mnoge nisu pokolebale pa su i dalje uvjereni da je Gospino ukazanje istinito.
- Vjerujem da je to Gospino ukazanje. Ja sam jako dobro vidjela Gospu, i na jednom i na drugom prozoru. Osjećala sam se jako lijepo i zato vjerujem - kaže Doma Štigler.
- Vidim obrise kao kad se nafta polije pa se dugine boje prelijevaju na suncu. Drugi vide, ali ja, evo, peti put gledam, ne. Vjerojatno nisam zaslužila da je vidim - kazala nam je, s druge strane, Ljubica Horvat.
Promatrajući drugu stranu priče, upravo taj "nedostojan/na da vidi" ovih je dana omiljena pošalica u selu. Inače, obris "Gospe", prema onima koji vide, ipak nije na staklu prozora nego, čini se, "kao da je negdje u dubini", odnosno "kao da lebdi između dva stakla".
Iz Biskupije đakovačko-srijemske jučer nije bilo nikakvih komentara.
Autor: Mario MIHALJEVIĆ

---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

ZAREZ, br. 164., 06.listopada 2005., intervju mr.sc. Elvira dr Koić



Zarez 111-112, prof. Gregurek, dr. Šendula Jengić

---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------


Glas Slavonije, 2.10.2005
NAJNOVIJI PODACI O OVISNOSTI MEĐU UČENICIMA VIROVITIČKO-PODRAVSKE ŽUPANIJE
Do dilera - za pola sata

VIROVITICA - Prema najnovijim istraživanjima približno 10 posto osnovaca i 41 posto srednjoškolaca u Virovitičko-podravskoj županiji redovito uzima drogu, a gotovo 50 posto učenika vrlo se brzo može povezati s dilerima - objavio je Županijski centar za suzbijanje i prevenciju ovisnosti. Rezultat je to ankete provedene među učenicima osnovnih i srednjih škola ovog ljeta. Ispitana su 1.032 učenika šestih razreda 16 osnovnih škola i 966 učenika srednjih škola kako bi se utvrdilo razmišljanje i ponašanje 13.000 učenika Virovitičko-podravske županije. Anketa je sadržavala pitanja o pušenju, alkoholizmu, narkomaniji, igrama na sreću, korištenju slobodnog vremena te o tome što mladima nedostaje.
U osnovnim školama cigarete puši 1 posto, a u srednjim školama 27 posto ispitanika. Alkoholna pića ponekad konzumira polovina osnovaca i 67 posto srednjoškolaca. Više od 80 posto ispitanika upoznato je sa štetnim posljedicama korištenja cigareta, alkohola i droge. Petina anketiranih srednjoškolaca tvrdi da drogu uzimaju u školi, a njih 36 posto da u školu dolazi pod utjecajem alkohola. Gotovo 40 posto anketiranih srednjoškolaca tvrdi da im za nabavu droge treba od pola do nekoliko sati.
U Virovitici gram kokaina stoji 500 do 600 kuna, heroin se može kupiti za 300 do 400 kuna, tabletica ecstasyja za 30 do 50 kuna, a joint marihuane za 10 do 20 kuna.
Autor: G. GAZDEK

---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Glas Slavonije, 5.9.2005
RAZGOVOR: PROF. DR. VERA FOLNEGOVIĆ ŠMALC
O SVE UČESTALIJIM INCIDENTIMA U BRANITELJSKOJ POPULACIJI

Društvo je još nespremno riješiti problem branitelja

Jesu li osobe s postraumatskim stresnim poremećajem hodajuće "eksplozivne naprave" čije su reakcije sasvim nepredvidive pa društvo nema načina da spriječi talačke krize, pokušaje ubojstava, ili samoubojstava? O PTSP-u kod branitelja rzgovarali smo s prof. dr. Verom Folnegović Šmalc, predstojnicom Klinike za opću i forenzičku psihijatriju bolnice Vrapče i Medicinskog fakulteta u Zagrebu, među čijim je pacijentima velik broj branitelja.
* Što branitelje navodi da s okolinom komuniciraju na tako zastrašujuće načine kakav se nedavno dogodio samospaljivanjem?
- Velika većina branitelja koje liječim u Domovinski rat ušla je zdrava, s idealima, a izišli su kao ozbiljno bolesni, ili s ozbiljnim duševnim problemima koji od samog početka nisu naišli na adekvatan tretman. Riječ je o bolesnim ljudima i o dubokom poremećaju koji je posljedica psihotraume. Ta je psihotrauma okidač preko kojeg dolazi do manifestacije bolesti.

UVIJEK OBOLE ŽRTVE
* Te traume ne vidimo kod ljudi koji su prošli, primjerice, teške prometne nesreće, a vidimo ih kod branitelja, je li to uopće usporedivo?
- Ima ih i kod unesrećenih u prometu, no nisam nikad imala pacijenta koji je prouzročio nesreću i bio kriv a da je obolio od PTSP-a. Uvijek obole žrtve, oni koji su imali posljedice, a nisu bili krivi. To je vrlo važna razlika o kojoj se kod nas malo govori, ili se ne govori. Jednom su me novinari pitali zašto Nijemci poslije rata nisu obolijevali od PTSP-a? No, Nijemci su počeli rat, a osjećaj ulaska u traumu u kojoj si i sam kriv je, čini mi se i sada, dobrim dijelom "zaštita" od razvoja posljedica i PTSP-a. Istina, ostaje krivnja, ali krivnja i PTSP su različite stvari.
* Krivnja ili pravda su termini čije interpretacije mogu biti proturječne, posebno u ratu i politici, možda je psihijatriji ta stvar jasnija?
- Dobro, dobro, ali nema dvojbe o tome da je Hrvatska napadnuta i da mi govorimo o ljudima koji su branili svoj teritorij. Ali, i mi smo griješili. Kada su nam počele dolaziti prve osobe s PTSP-om, mi psihijatri nismo o tome znali dovoljno i nismo im znali pomoći. Činili smo što smo znali, tražili pomoć, dobili donacije lijekova, preveli strane knjige i putovali svijetom...

IDEALI SE KRAJNJE STIGMATIZIRAJU
* Ako je u međuvremenu postalo jasno o čemu se radi i kako se to liječi, koliko će godina još problem trajati?
- Griješila je i država, nije postavila jasne granice. Primjerice, nije se reklo osobe koje su oboljele od tog poremećaja dobit će takvo i takvo liječenje i takve uvjete. Sve se nekako na kapaljku davalo. I ono što je važno, nije adekvatno regulirana materijalna gratifikacija, niti, što je još važnije, moralna gratifikacija, priznanje. Uzmite kao primjer da nisam srela branitelja kojem oličenje svega najboljeg nije bio pokojni general Bobetko. Bilo je za njih niz velikih ljudi, ali Bobetka izdvajaju. Trenutak kad je zatraženo njegovo izručenje Haagu bio je rušenje svih braniteljskih ideala. To je samo jedan od primjera na kojem vidite da nisu u pitanju ljudi koji su traumatizirani, pa se od toga liječe i izliječe, nego ljudi koji se stalno retraumatiziraju aktualnim zbivanjima, a ima ih koliko hoćete. Mene u ordinaciji pitaju, a većina je nezaposlena i prati medije: “Pa dobro doktorice, kako taj Haag za istu stvar jednog čovjeka, Blaškića, primjerice, jednom osudi na 40, a drugi put na sedam godina?” Njihovi se ideali sad krajnje stigmatiziraju i zato je komunikacija branitelja s društvom potpuno narušena, jedino možda s psihijatrima još funkcionira. Nama se još ni jedan PTSP-ovac nije ubio na odjelu, i ne daj Bože da se to dogodi, ali nisu posegnuli za drastičnim ponašanjem ni kada ih nismo primili, a to je zato što smo u stalnom kontaktu s njima, u tom smo odnosu iskreni i fer, pa su i oni fer, jer razumiju da mi želimo pomoći i da činimo što možemo.

PORUKE POLITIČARA "OKIDAČI" REVOLTA
* Koliko zakazuju društvene institucije?
- U incidentima, u devedeset posto slučajeva, otkrit ćete da je zakazala neka od tih institucija. Branitelji s PTSP-om su bolesni ljudi, imaju enormno snižen prag na frustracije kao dio bolesti i reagiraju protestom. Neposredan povod za dramatične reakcije nije osjećaj da su uskraćeni, nego osjećaj nepravde i višestruke prevarenosti. Tome su kumovala i mnoga neostvarena obećanja. Način na koji se danas u društvu javno govori o privilegijima djece branitelja odmaže dijalogu s njima, jer je važna stvar pomoći im da riješe status svoje djece. I poruke političara često su "okidači" revolta, ali moram reći da je, prema onome što od njih čujem, najviše za branitelje napravio dr. Juraj Njavro dok je bio na čelu Ministarstva branitelja. Stalno vlada politika "privremenosti" u vezi s braniteljima, njihova su rješenja o statusu privremena, mijenjaju se, često su odbijani, sustav koji danas rješava njihova pitanja je preglomazan i udaljen od njih, često im samo sud da za pravo, i onda oni pitaju: “Što nas vučete za nos”, jer moraju proći dug put da ostvare ono na što imaju pravo. Ako je Vlada dala obećanja, neka ih plaća kao što plaća financijske dugove koji su stvoreni. Mora također biti jasno da branitelji nemaju kapaciteta da ih se šalje od šaltera do šaltera, od ustanove do ustanove, da ostvare ono što im je obećano.
Autor: Nađa BERBIĆ

Rješenja nisu u jednokratnosti
* Može li se, ipak, uz toliki broj incidenata među braniteljima govoriti i o neefikasnosti zdravstvene i socijalne službe?
- Svakako, jer bilježimo jednu eksploziju incidenata koji ni približno ne bi bili tako česti da svi, pa i mi nismo griješili. Akutno suicidalne osobe uvijek to pokazuju, i mi kao profesionalci moramo to prepoznati, samo iznimno se to ne može prepoznati. Takve osobe ne mogu čekati na prijem, ne mogu biti prepuštene same sebi, za njih u takvom stanju ne smije postojati nikakva lista čekanja.

---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Hrvatsko Slovo, 12.kolovoza 2005. Intervju, mr.sc. Elvira dr Koić

povećaj 1 dio povećaj 2 dio članka

---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------


Virovitički list, 15. srpnja 2005.

PSIHIJATRIJSKI ODJEL VIROVITIČKE OPĆE BOLNICE


Odlični rezultati u liječenju oboljelih od PTSP-a
Jedan od velikih problema današnjice u Hrvatskoj nakon završetka Domovinskog rata svakako su posljedice koje se kod velikog broja branitelja manifestiraju kao psihičke smetnje poznate pod nazivom posttraumatski stresni poremećaj (PTSP), popularno zvan "vijetnamski sindrom", a koji se može liječiti.

Stoga smo posjetili jedini psihijatrijski odjel na području naše županije koji se nalazi u Općoj bolnici u Virovitici. Što se sve tamo događa, kako funkcionira taj odjel, što mu nedostaje itd., saznali smo od voditeljice odjela mr. sc. dr. Elvire Koić i osoblja koje ovdje radi.

- Psihijatrijski odjel trenutačno može primiti najviše 20 pacijenata, koji su odijeljeni u dvije grupe - muška i ženska. To je zaista mali prostor, a trebao bi nam u najmanju ruku dvostruko veći. Osim drugih pacijenata koji boluju od raznih duševnih bolesti, danas je značajna vrlo rizična grupa oboljelih branitelja iz Domovinskog rata od tzv. PTSP-a. Od rata do sada na odjelu je liječeno oko 1000 pacijenata oboljelih od tog poremećaja,, a mjesečno kroz odjel prođe oko 50 do 60 oboljelih. Osim odjela djeluje i psihijatrijska ambulanta u kojoj se tijekom mjeseca pregleda i obradi oko 600 pacijenata, od čega je oko 20 do 30 posto oboljelih upravo od PTSP-a - informira dr. E. Koić.

* U kakvom je stanju Odjel psihijatrije virovitičke bolnice?

- Ovo je još jedan od bolničkih odjela koji u svakom slučaju ima odlično osoblje. Rade tri psihijatra: dr. Snježana Karničnik, dr. Snježana Vondraček i dr. Sanea Nađ, koja se trenutačno nalazi na specijalizaciji, i ja kao voditelj odjela. Imamo samo jednog psihologa i to Jandranku Puzak, profesoricu psihologije. Na odjelu imamo devet medicinskih sestara pod vodstvom glavne sestre Mirjane Jakelić.

Što se osoblja tiče, na broj stanovnika naše županije nedostaje nam još najmanje jedan psiholog i dva psihijatra, usporedimo li stanje s takvim odjelima npr. u Bjelovaru, Vinkovcima ili u drugim županijama koje imaju dvije bolnice na svom području. Osim toga, nedostaje nam i specijalist koji bi se bavio tzv. okupacionom radnom terapijom, a kojeg ima samo Bjelovar i Varaždin, te osoblja srednje stručne spreme.

Zgrada u kojoj je odjel smješten izgrađena je 1948. godine kao stan za liječnike, a za potrebe psihijatrijskog liječenja preuređena je 1980. godine. Odjel su otvorili dr. Neda Markus i dr. Mijo Kuhner. Od tada do danas odjel se nalazi na tom mjestu. Prostor je zaista mali. Imamo samo dva sanitarna čvora. U planu je rušenje zgrade i seljenje odjela u prostor centralne bolničke zgrade, a bilo bi odlično da se sadašnji prostor pretvori u dnevnu bolnicu. Sadašnja zgrada obnavlja se povremeno i uređuje raznim donacijama, što pacijenata što dobrih ljudi. Sitne opreme za sada imamo relativno dovoljno, no još uvijek nam nedostaju razni detalji kao što su garderobni ormari i brojne druge sitnice. Stoga svima koji su pomogli, ali i onima koji će od sada pomoći određenom donacijom ovome odjelu srdačno zahvaljujem u ime cijelog tima odjela. Kod nas važi poslovica: "Gdje čeljad nije bijesna, ni kuća nije tijesna". Kada nemamo dovoljno slobodnih mjesta, pacijenti se šalju u Popovaču ili neke druge bolnice.

* Što je posttraumatski stresni poremećaj - PTSP i kako se manifestira?

- Nakon proživljenih stresnih, neuobičajenih i katastrofičnih situacija, kod nekih ljudi više a kod nekih manje, dolazi do psihičkih poremećaja. Kod nas u Hrvatskoj to je izraženo najviše kod sudionika ratnih stradavanja tijekom Domovinskog rata, ali se javlja i kod osoba koje su preživjele neke slične i neuobičajene situacije. Osobe koje su bile sudionici rata u mirnodopskim uvjetima počinju često u svojoj psihi ponovo proživljavati ono što su proživjeli u ratu. Dolazi do poremećaja koji nisu uobičajeni kod normalnog načina života. Osobe počinju biti depresivne, ne mogu spavati, sanjaju proživljeno, traže samoću, često su nervozne i bez razloga, razdražljive. Kod rješavanja životnih problema teško nalaze rješenje, svaki i najmanji problem se uveličava, postaju agresivni prema obitelji itd. Stoga ih se mora liječiti. Svojevremeno sam osnovala Klub liječenih od PTSP-a iz Domovinskog rata kroz koji je prošlo oko 1000 pacijenata i njihovih članova obitelji. Imali smo logo poznatog Kalimera iz crtića, kao simbol pravde i nepravde. Snimili smo i 27-minutni dokumentarni film pod nazivom "Tunel" koji je osvojio brojne nagrade, a govori upravo o problemima oboljelih od te bolesti, kao i o njihovim obiteljima. Radni naziv tog filma bio je "Moj tata poslije rata". U režiji Marine Tetarić-Prusec, a po scenariju Rudija Vandžije i poručnika Dubravka Kovača u svibnju 2002. godine snimili smo taj, izvanredno dobar film kojeg bi trebao pogledati svaki građanin naše države. Podatke o tom bivšem PTSP klubu možete naći na web stranicama www.psihijatrija.com.

"Mi smo kao jelen na kiši. On stane ukopan u šumi..." Što je zapravo PTSP i kako se manifestira? Tko su ljudi oboljeli od PTSP-a? Kako savladavaju svoje teškoće i gdje im je kraj? Kakav je odnos psihijatra i njih, te kako ih doživljava okolina? Cijele obitelji prolaze kroz tunel, a svatko je poseban i zanimljiv na svoj način. Hoće li kako izaći iz njega?" - piše na poleđini ove VHS kasete.

* Da li je među vašim pacijentima bilo suicida?

- Suicid je, na žalost, općenito u posljednje vrijeme u Hrvatskoj uzeo prevelikog maha, a oboljeli od PTSP-a dio su te trenutačno rizične grupe koja izvrši samoubojstvo. Da naš odjel odlično radi, dokaz je i to što u posljednjih deset godina bilježimo svega jedno samoubojstvo, koje se, nažalost, ipak dogodilo. Prilikom liječenja koje se sastoji od raznih terapija pokušavamo pacijente koliko-toliko vratiti u normalnu kolotečinu svakodnevnog života, kako bi se što bolje uklopili u okolinu i kako bi se što lakše snašli sa svakodnevnim teškoćama i problemima. U sklopu terapije organiziramo i sastanke terapijske zajednice na kojima svaki liječeni iznosi svoje tegobe. Nastojimo učiniti da manje oboljeli pacijenti i oni teže oboljeli među sobom razmjenjuju iskustva i pomažu jedni drugima. Očito je da je tretman na našem psihijatrijskom odjelu oboljelih od PTSP-a dobar, u maksimalnim granicama naših mogućnosti, a tako ćemo nastaviti i u budućnosti - zaključila je voditeljica psihijatrijskog odjela virovitičke Opće bolnice mr. sc. dr. Elvira Koić i dodala da se sve informacije mogu dobiti na Odjelu psihijatrije virovitičke bolnice i na internet stranici www. psihijatrija.com.
B. Begović

---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------


VT-online.Com > Kolumne > Vijesti

ODRŽANA JAVNA TRIBINA „SVIJEST O DROGI“

u srijedu 15. lipnja u 19,30 sati u Gradskom muzeju
predavač: mr. sc. Elvira Koić, dr med.,šefica Odjela za duševne bolesti OB Virovitica

Organizator: Lions klub Vereucha Virovitica

U skladu s programskom orijentacijom globalne svjetske mreže Lions klubova i u sklopu projekta „Virovitica – zdravi grad“, večeras je u Gradskom dvorcu Pejačević, ženski Lions klub „Vereucha“ organizirao javnu tribinu na temu „Svijest o drogi“. Kako bi se javnost informirala i aktivno uključila u prevenciju ovisnosti, važno ju je bilo upoznati sa simptomima i posljedicama zlouporabe sredstava ovisnosti, čime je nazočne upoznala mr.sc. Elvira Koić, doktorica medicine i šefica Odjela za duševne bolesti Opće bolnice Virovitica. Javna tribina bila je namijenjena svima koji su željeli doznati više o ovom javno zdravstvenom problemu, a prvenstveno roditeljima čija zadaća u vrijeme odrastanja djeteta nije laka.

---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------


www.bljesak.info 04.06.2005 @ 20:44:56

'Metabolički sindrom x i psihološka medicina
Shizofreničari puše, ali ne obolijevaju od raka!!


Danas je u prostorijama Medicinskog fakulteta u Mostaru, održana Druga psihijatrijska subota, skup doktora koji se bave psihijatrijom, psihologijom, psihološkom medicinom i uopće svih onih koje zanima tema ''Metabolički sindrom x i psihološka medicina''. Voditelj i moderator je bio uvaženi gost iz Sarajeva, akademik Slobodan Loga, tajnik Akademije nauka i znanosti BiH. Skup je imao međunarodni karakter, jer su uz predavače iz Mostara, Sarajeva, Tuzle i Banjaluke o ovoj temi govorili i predavači iz Zagreba, Osijeka i Zadra. O spomenutoj temi govorit će doktori Dragan Babić, Pavo Filaković, Miro Jakovljević, Aleksandar Knežević, Marko Martinac, Milan Stojaković, Boris Maslov, Esmina Avdibegović i Saida Fišeković.
Metabolički sindrom (Sindrom X) je u zadnje vrijeme sve aktualnija tema, ne samo u psihijatrijskim krugovima, nego i kod ostalih pacijenata. Radi se o nečemu što pogađa starije dobne skupine iznad 65 godina, ali ono što je zanimljivo sve je češći i kod mlađih ljudi. Uzrok mu je nezdravi način života, premalo kretanja i prevelik unos hrane, te zbog prevelike izloženosti stresu koja ide ukorak sa modernim načinom života mlađih populacijskih skupina.
Prof. dr. sc. Pavo Filaković, predstojnik Klinike za psihijatriju KBC Osijek, govoreći o povezanosti između metaboličkog sindroma X i shizofrenije, istaknuo je zanimljivu činjenicu kako gotovo svi shizofreničari puše, no primjetno je kako kod njih nije prisutno povećanje oboljelih od raka pluća među pušačima u odnosu na one koji ne boluju od shizofrenije. Zašto je to tako, odgovor tek treba pronaći, ali pretpostavlja se da postoji u podlozi neki metabolički poremećaj.
Inače za shizofreničare se zna da im je osnovni razlog što gotovo svi puše, taj što ih nikotin oslobađa ''glasova u glavi'' koje oni čuju u sklopu kliničke slike svoje bolesti, i koje pokušavamo otkloniti različitim lijekovima.
Među istaknutijim osobama koji su govorili na ovom skupu je i zagrebački gost, prof. dr. sc. Miro Jakovljević, inače predstojnik Katedre za psihijatriju Medicinskog fakulteta u Mostaru. Naglasivši kako se uvijek mora paziti koji lijek dati pacijentima s depresijom, jer to ovisi o mnogim stvarima, između ostalog da li pacijent ima nizak ili visok tlak, što u suprotnom može izazvati još veće probleme – riješimo pacijenta depresije, a uvučemo ga u probleme s tlakom.
Jakovljević je također istaknuo: ''Razdražljivost je jedan od najrizičnijih čimbenika za razvoj kardiovaskularnih bolesti, koji možemo uvelike smanjiti ukoliko naučimo kontrolirati svoju razdražljivost.''.
''Danas se nude brojne dijete, liposukcije i slični tretmani za smanjenje pretilosti među pacijentima i općom populacijom, ali sve je to uzalud dok ne promijenimo svoju životnu filozofiju, te tek onda smanjimo rizične čimbenike za brojne bolesti našeg organizma.''
(dr. N. Pejanović; bljesak.info)


---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------


virovitica online 15.05.2005
VIROVITIČANKE „JEDRIMA PROTIV DROGE“


Svečanom večerom i podjelom nagrada najuspješnijim jedriličarima, završena je jedriličarska regata Lions Cup 2005. pod motom „Jedrima protiv droge“, što se od 12. svibnja održavala u Splitu. Nakon pet uzastopnih regata u Trogiru i jedne na Cresu, ove godine kabinet Lions cluba natjecanje je odlučio održati u Splitu. U regati je sudjelovalo 26 posada i dvjesto sudionika iz Hrvatske na kojem su sudjelovale i članice Lions Cluba Vereucha iz Virovitice, koje su činile dio posade "Plavuše", zajedno s članicama Lions Cluba Slatina, Đakovo i Slavonski Brod, te jedna posada iz Mađarske.

---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

04. svibanj 2005.
KLUB ŽENA GO DC-a VINKOVCI ODRŽAO TRIBINU NA TEMU "PREVENCIJA RAKA DOJKE"
VINKOVCI, Pod vodstvom predsjednice Kluba žena GO DC-a Vinkovci, gđe. Mirjane Pešec prof. , u Velikoj gradskoj vijećnici u 18:00 sati odr?ana je tribina na temu "PREVENCIJA RAKA DOJKE".
Klub žena GO DC-a Vinkovci posvećuje veliku pažnju zdravlju žena, te je organizirao javnu tribinu. Temu "Prevencija raka dojke" odabrale su jer je rak dojke maligno oboljenje koje se može javiti u žena svih dobi. Nakon kardiovaskularnih oboljenja nalazi se na drugom mjestu uzroka smrti. Učestalost javljanja raka dojke je od 9% do 11% ( svaka 9 - 11-ta ?ena ).

Svake godine javlja se oko 2100 novih slučajeva oboljenja od raka dojke u Hrvatskoj a smrtnost je oko 900 slučajeva godišnje. U Hrvatskoj svaka 11-ta ?ena oboli od raka dojke.
Tribini su prisustvovali predsjednik ?O DC-a Đurica MIšin dipl. ing. prometa, dožupan Vukovarsko-srijemske županije i Petar Kulić dipl. oec. predsjednik GO DC-a Vinkovci, kao i drugi mnogobrojni gosti tribine.
Predavači koji su doprinjeli ovoj vrlo va?noj temi su ( i ovom prilikom se zahvaljujemo ) su: dr. Dragica Matić, dr. Mirjana Sta?ić i dr. Alojzija Trogrlić, djelatnice Vinkovačke bolnice.

---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

NOVI LIST Izdanje za: Četvrtak, 7.4.2005.

U OSIJEKU ZAVRŠENO SUĐENJE DRAŽENU POŽEŽANCU (29)

Ubojici majke doživotno liječenje

OSIJEK – Osječanin Dražen Požežanac (29) bio je u neubrojivu stanju 12. siječnja ove godine kada je sjekirom i nožem ubio svoju majku Anu Požežanac (67). Nepravomoćom presudom Dražen, koji je opasan za okolinu, upućen je na prisilno liječenje u psihijatrijsku ustanovu u trajanju od najmanje šest mjeseci. Požežanac može dugi niz godina provesti u bolnici, a teoretski gledano, prisilni smještaj u psihijatrijskoj ustanovi može biti i doživotni ako se njegovo zdravstveno stanje ne popravi.
Budući da je, prema mišljenju sudskog vještaka psihijatra, Dražen u potpunosti nesposoban za praćenje sudske rasprave, jučerašnje suđenje održano je pred praznom klupom za optuženike.
Prema optužbi, Dražen je zbog paranoidne shizofrenije i snažnih halucinacija sjekirom ubio majku Anu te nožem raskomadao njezino tijelo i organe. Dražen je majci odrezao glavu, rastvorio njezino truplo i izvadio sve organe, odrezao ruke i noge.
Sudski vještak psihijatar Ivan Požgain ustvrdio je da je Dražen u vrijeme ubojstva bio pod utjecajem snažnih halucinacija zbog čega nije bio sposoban shvatiti svoje (ne)djelo.
Susjedi su svjedočili da se obitelj Požežanac oduvijek ťčudnovato ponašalaŤ te da svoga sina nisu odgajali, već ťdresiraliŤ. Pokojni otac i Draženova teta također su, po njima, bili duševni bolesnici. Neki od njih uspjeli su čuti česte svađe Dražena i njegove majke. Svjedokinja Jovanka Rusić kazala je da je njezin suprug tijekom noći užasa uspio čuti Draženov razgovor sa samim sobom i riječi: ťMonstrum govori puno jezikaŤ.

M. MATASOVIĆ

---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------


GLAS SLAVONIJE
ZBLIŽAVANJE SRODNIH DUŠA PREKO INTERNETA ILI OGLASA - LIJEK ZA USAMLJENOST, UBIJANJE DOSADE, EKSHIBICIONIZAM ILI PUT K LJUBAVNOJ SREĆI

Brak, poznanstvo, seks - nekima je svejedno
Kada je Osječanka Marija Dabac (30) prvi put, što iz znatiželje što zbog ubijanja dosade, na Internetu posjetila www.iskrica.com., nije ni slutila da će joj "ulazak" na tu stranicu promijeniti život. Iskrica je domaća web-stranica namijenjena isključivo sklapanju poznanstava, koja ima približno stotinu tisuća članova, što će reći da je ondje logiran gotovo svaki četvrti Hrvat. Dopisujući se s članovima iskrice, u srpnju 2003. upoznala je sugrađanina Tomislava Mihalića (35), a samo je jedna razmijenjena poruka presudila da već sutradan dogovore sastanak. Deset dana kasnije, novi se par zaručio, a svoju su vezu ozakonili 20. prosinca iste godine.
- Bio je to spoj naslijepo, nisam znala tko me čeka pa sam bila pomalo uplašena. No, ubrzo sam shvatila kako sam upoznala čovjeka svog života. Da mi je netko ranije to prorekao, nazvala bih ga luđakom - priča Marija. Za četiri će mjeseca bračni bar Mihalić dobiti prinovu u obitelji.
POTRAGA ZA OZBILJNIMA I SITUIRANIMA
Internet i novinske stranice vrve oglasima u kojima usamljenici, znatiželjnici ili, pak, "neki treći" traže srodnu dušu. U tim se oglasima, baš kao u životu, nađe i svega i svakoga. Muškarci tragaju za "nježnim, dragim, poštenim ženama, željnim pažnje i milovanja", kako bi s njima podijelili doživotnu sudbinu ili bar samotnu svakodnevicu nakratko nadomjestili ugodnim trenucima intimnog druženja.
S istim zanosom, dame traže ozbiljne, čvrste muškarce, po mogućnosti situirane, koji ne piju i ne puše. Čitatelji oglasa ponekad se mogu izgubiti jer ne znaju traže li oglašivači osobe ili, primjerice, biljke kad "u obzir dolaze plemenite i zdrave". Ekshibicionisti, pak, pozivaju da im se jave, primjerice, "isključivo aktivne osobe željne avanture i seksa, u dobi od 20 do 40 godina". Oglasi su puni takvih ponuda za poznanstvima "radi povremenog druženja, a možda i braka" iza čijih se sažetih, ali dovoljno rječitih poruka kriju tisuće i tisuće najrazličitijih sudbina: od nesretnika i usamljenika do hedonista i avanturista. Rubrike "kontakata", "poznanstava", "usamljenih srca" ili kako se već u kojim novinama zovu, svojevrsna su dijagnoza mentaliteta ovdašnjeg društva, a skrivene želje najbolje razotkrivaju kakvi smo uistinu.
Okrenuti telefonski broj nekoga tko se, primjerice, krije iza opisa "dečko, 40 godina, simpatičan, u seksualnom naponu, iskren, poštenih namjera i dobre duše, relativno dobro situiran, želio bi upoznati gospođu za ozbiljnu vezu", može biti ravno avanturi. Nije isključeno da se iza na prvi pogled simpatičnih riječi kriju osobe potpuno drukčijih namjera, često i opasne.
U potragu za "srodnom" osobom upustila se i ekipa Glasa Slavonije i okrenula nekoliko brojeva s "primamljivim ponudama".
* Dobar dan. Pronašla sam vaš broj u oglasima. Još uvijek želite nekoga upoznati?
- Naravno, dušo... Baš mi je drago da te čujem!
* Također! Dobro... Recite mi nešto o sebi, kakvu osobu tražite?
- Imam 38 godina, u Zagrebu živim. Želio sam upoznati poštenu Slavonku pa sam dao oglas. Brak, poznanstvo, seks, svejedno mi je... Zanima te?
* Ma, čujte, mislila sam da ste iz Osijeka. Ovako mi ne odgovara, ne volim veze na daljinu.
- Ma nije problem, mala, javi se za jednu noć kada dođeš u Zagreb!
OPASNO TRAŽENJE "SRODNE DUŠE"
Sa željom da upoznaju ljubav svog života, pojedinci godinama šalju oglase. Arenin "Vrtuljak ljubavi" objavio je tko zna koliko napisa iza kojih se krije Osječanin Zorislav Abel. "Ja ne tražim ženu, dajem oglas da one mene mogu naći", reći će u šali. Njegovi su kriteriji jasni: "razvedena ili udovica, do 45 godina, prednost onima s djetetom, ozbiljna, situirana, kulturna, inteligentna, srednje visine i građe, prosječna izgleda, ali dobrog karaktera, nepušač, s mjestom prebivališta bilo gdje na području Njemačke, lažljivice, smutljivice, pustolovke, narkomanke i žene iz polusvijeta isključene...". Javile su mu se brojne potencijalne životne suputnice, ali ni jedna nije "ona prava", a pojedine su mu zakomplicirale život.
- Žene od 40 godina koje se nikada nisu udavale previše zahtijevaju i nisu sposobne za emotivnu vezu, u to sam se uvjerio - kaže taj osječki taksist, te dodaje kako ne traži "idealnu" partnericu, jer ni on nije takav.
Dajući oglase u novine "usamljena srca" izlažu se opasnosti da ne pronađu uvijek "srodne" već i neke izopačene duše kojima nije do poznavanja nego do maltretiranja.
Načelnik Odjela općeg kriminaliteta Policijske uprave osječko-baranjske Josip Adrić kaže kako policija u Osijeku i okolici do sada nije zabilježila da je netko imao problema zbog davanja oglasa za traženje partnera putem novina.
- Na ovom području nismo imali evidentiranih takvih slučajeva, što ne znači da ih nije bilo. Ako ih ima, pretpostavlja se da se ljudi srame ili im je neugodno prijavljivati takve slučajeve. Ako se dogodi da je osobu koja je dala oglas s brojem svog telefona u novinama netko telefonski uznemiravao, tada je upućujemo da od telefonskog operatera najprije zatraži izlistanje dolaznih poziva, pa potom, kada se utvrdi identitet onoga tko je uznemiravao, protiv njega podnese prijavu. Doduše, u slučajevima kada netko samo zivka na telefon pa spušta slušalicu, ne možemo puno učiniti. Što se tiče moguće prostitucije putem oglasa u novinama, imamo poseban odjel koji prati taj dio - kaže Adrić.
BIOLOŠKI ZRELI, EMOTIVNO NEZRELI
Psihijatar prof.dr.sc. Pavo Filaković, predstojnik Klinike za psihijatriju Kliničke bolnice Osijek, smatra kako su različiti tipovi osoba koje se odlučuju na vlastito oglašavanje s ciljem traženja supruga(e) ili društva. Među njima su, tako, i mentalno nerazvijene osobe, koje se upuštaju u takve odnose zbog nepoznavanja njihove kompleksnosti.
- Tu su, zatim, osobe s asocijalnim crtama, emotivno nezreli i antisocijalni tipovi ličnosti, ljudi koji olako prihvaćaju rizični životni stil - kaže dr. Filaković. Na takav se potez odlučuju i "očajnici" koji zbog nekog svog nedostatka vjeruju da jedino tako mogu pronaći partnera. Nije isključeno kako se iza oglasa ili onih koji se na njih javljaju kriju prevaranti sa željom da nasamare usamljene duše.
- Riječ je o društvenoj patologiji, a ne individualnoj. Vrlo je rizično upuštati se u takve avanture. Naizgled je to pojednostavljen model približavanja ljudi, no on preskače mnoge uobičajene stepenice zbližavanja koje su ključne pri uspostavljanju odnosa i međusobnom upoznavanju. Česta su, stoga, razočaranja, a naivnost u kombinaciji s lakoćom postizanja cilja mogu dovesti i do zlostavljanja - upozorava naš sugovornik.
Filakovićev kolega, psihijatar dr. Nikola Mandić, kaže kako problem takvog sklapanja veza ima dublje korijene. Osobe danas sve kasnije sazrijevaju zbog zaštitničkog odnosa u obitelji, kao i gubljenja tradicionalnog sustava vrijednosti. "Mnogi su biološki zreli, ali nisu emotivno i socijalno. Oni nemaju samopouzdanja i ne znaju koja je njihova društvena i suradnička vrijednost", kaže dr. Mandić. Naime, samo odrasle osobe mogu surađivati i biti spremne za partnerstvo, a zato što nisu u stanju ostvariti vezu, velik je broj samaca. On upozorava kako je bitno "krenuti u akciju", odnosno neprestano pokušavati ostvariti kontakt s drugima. U tom smislu, i oglasi mogu biti dobar korak.
Za "usamljena srca" i avanturiste željne "sastanaka naslijepo" širenje Interneta bilo je pravi kopernikanski obrat. Dok davanje oglasa u novine podrazumijeva koliko-toliko izlaganje javnosti, internetski forumi, sobe za "chat" i tisuće stranica za pronalaženje partnera (bračnog i(li) seksualnog) dale su novu dimenziju zbližavanju srodnih duša. Čini se kao da prijateljstvo, seks, brak ili ljubav nikada nisu bili toliko lako dostupni i ostvarivi kao sada.

(Autor: Suzana LEPAN/Miroslav FILIPOVIĆ)

---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Pet godina zatvora i obavezno liječenje od alkoholizma
Prema optužnici Alojzija Perković je, nakon što ju je Josip Šimun napao, uzela sjekiru ti zadala mu 33 udarca

OSIJEK, 27. svibnja - Nepravomoćnom presudom osječkog Županijskog suda, Alojzija Perković (47) iz Čepina proglašena je krivom za ubojstvo svog izvanbračnog supruga Josipa Šimuna te joj je određena kazna zatvora u trajanju od pet godina uz obavezno liječenje od alkoholizma.
Prema optužnici, ona je 8. kolovoza 2003. godine, oko 22 sata, u kući u Vratničkoj ulici u Čepinu, nakon što ju je Šimun fizički napao, uzela sjekiru te ga njome udarila čak - 33 puta!
Iznoseći svoju obranu optužena je u četvrtak pred sudskim vijećem ispričala kako je sa Šimunom nevjenčano živjela tri i pol godine te da su se četo tukli.
"Oboje smo konzumirali alkohol, a tada bi me Šimun tukao. Tako sam i dva puta, zbog ozljeda koje bi mi on zadao, zadržana u bolnici na liječenju. Probala sam i pobjeći od njega, no on me pronašao i natjerao me da se vratim kući", ispričala je optužena.
Po njezinim riječima, kobne ju je večeri Šimun nekoliko puta udario dok su bili u kuhinji, pa je ona izišla iz kuće i u dvorištu legla na ležaljku.
"Došao je do mene, počeo mi vikati da sam kurva i s nekakvim me šiljastim predmetom ubo u vrat. Potom mi je u ranu mi je ugurao svoj prst!", rekla je Alojzija pred zgranutim vijećem.
Dodala je da nije imala namjeru ubiti Šimuna već mu samo dati do znanja da joj je dosta njegova maltretiranja. Vidjevši što je učinila, zavila je svoju ranu na vratu te se sama prijavila policiji.
Vještak psihijatar, dr. Pavo Filaković, istaknuo je da je optužena blago mentalno retardirana osoba, kronična alkoholičarka, koja još od mladosti živi asocijalnim životom. Upravo zbog sklonosti alkoholu, ostajala je živjeti s partnerima koji su je fizički zlostavljali. Prije ubojstva popila je oko pola litre rakije te je, tvrdi vještak, bila u "srednje teškom pijanom stanju", odnosno bitno smanjeno ubrojiva.
Po riječima vještaka patologa, Josip Šimun zadobio je ukupno 33 ozljede po vratu, licu i trbuhu, dok je optužena zadobila osobito tešku i po život opasnu reznu ranu na prednjoj strani vrata kojom joj je probodena stijenka grkljana.

Otac i sin alkoholičari "razgovarali" sjekirama
OSIJEK, 7. rujna - Zbog počinjenoga kaznenog djela pokušaja ubojstva, Stjepan Kačavenda (55), poljoprivrednik iz Bijele Loze, proglašen je krivim u četvrtak na Županijskom sudu u Osijeku. Međutim, s obzirom na to da je riječ o duševnom bolesniku oboljelom od kroničnog paranoidnog tipa shizofrenije, koji se branio sa slobode, prema zakonu mu nije određena kaznena mjera, već će cijeli spis biti upućen građanskom odjelu, koji će naknadno odlučiti o eventualnoj mjeri upućivanja u ustanovu za liječenje.
Naime, optužnica Županijskoga državnog odvjetništva tereti ga da je 15.travnja u 19 sati u obiteljskoj kući uslijed kroničnog duševnog poremećaja i pod utjecajem alkohola došao u verbalni a potom i fizički sukob sa sinom Zoranom. Kada je Zoran pobjegao na dvorište, Stjepan je zgrabio sjekiru, sustigao ga i udario ga dva puta oštricom po glavi. Zoran je od udaraca zadobio teške tjelesne ozljede te je stjecajem sretnih okolnosti i pravovremenom liječničkom intervencijom preživio. Vještak psihijatar Pavo Filaković objasnio je kako Stjepan Kačavenda boluje od kroničnog paranoidnog tipa shizofrenije, od čega je obolio 1965. godine tijekom služenja vojske.
Prije tri godine počeo je redovno konzumirati alkohol, a kako on i sin, koji je također alkoholičar, sami stanuju, često su dolazili u sukobe. Vještak je objasnio da su motiv ovoga nemilog događaja njihovi česti sukobi i nesuglasice. Kombinacija duševne bolesti i alkohola dovela je do sužene svijesti i nekontrolirane agresije, pa optuženi Kačavenda u trenutku ranjavanja sina nije mogao shvatiti svoje postupke. Vještak je predložio mjere obaveznog liječenja jer postoji vjerojatnost od ponavljanja kaznenog djela.
Istaknuvši kako se ne osjeća krivim za kazneno djelo za koje ga se tereti, optuženi je Kačavenda objasnio da nije imao namjeru ubiti sina, već ga onemogućiti da ga ponovo tuče i zlostavlja. Prema njegovim riječima, njegov sin Zoran vrlo je agresivan i unazad četiri godine tukao ga je i maltretirao. I kobnoga dana počeo ga je tući, pa je Stjepan zgrabio sjekiru i pokušao ga onemogućiti.
Oštećeni Zoran nije se pojavio na sudu kao svjedok, pa je sudskom vijeću, kojim je predsjedao sudac Anto Rašić, pročitan iskaz koji je dao u istrazi. Zoran je u istrazi kazao kako je s ocem imao nekoliko sukoba zbog alkohola, a kobnoga je dana trčao za njim sa sjekirom u ruci vičući mu: "Ubit ću te!" No tada je zaključio kako su i nakon toga događaja ostali zajedno živjeti te da više nema nikakvih problema i da se dobro slažu.
Maja Sajler

---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------


16.1.2005
POSTDIPLOMANTICA SANDA KATAVIĆ I PROF.DR. JASNA HORVAT PROVELE ZANIMLJIVO ISTRAŽIVANJE O KULTURI I IDENTITETU

Dosta nam je da Slavonce identificiraju po kulenu
"Kultura i identitet" naziv je komparativnog istraživanja koje su provele Sanda Katavić, profesorica engleskog i njemačkog jezika i postdiplomantica studija Menadžment u turizmu pri Sveučilištu u Rijeci; i dr.sc. Jasna Horvat, profesorica na osječkom Ekonomskom fakultetu. Dvije je mlade znanstvenice spojila težnja da istraže i spoznaju veze između identiteta i kulture, identiteta i teritorija te sličnih sociološko-kulturoloških tema. Rezultat njihove suradnje pet je zajedničkih članaka, kulturoloških istraživanja. Jedno od njih, "Kultura i identitet", prvi je put predstavljeno u Lovranu, a o toj su temi nedavno izlagale u Osijeku, u sklopu Dana osječkog ogranka Matice hrvatske. Njihovo je izlaganje bio dio programa Odjela za kulturalna istraživanja Matice hrvatske, a okupio je brojne znatiželjnike zainteresirane za kulturalne teme u knjižari "Jagoda Truhelka".
SLAVONCI = KULENI I KOBASICE
- Kad god odemo u neki drugi dio Hrvatske, kažu nam: "Ah, vi ste Slavonci, kod vas se jedu dobri kuleni i kobasice". Dosta nam je da nas, Slavonce, identificiraju po kulenima i kobasicama. Nemamo ništa protiv tih mesnih proizvoda, no smatramo da postoji i nešto drugo po čemu bi nas mogli prepoznavati - kaže dr. Jasna Horvat.
Istražujući što sve utječe na identitet jedne osobe, naše su sugovornice izradile mrežu identiteta. Zaključile su da postoje brojni elementi utjecaja: od obitelji, vršnjaka, do medija, kulture, subkulture, obrazovanja, etničke pripadnosti..."Kultura i identitet otvoreni su i nedovršeni procesi, koji se grade i izgrađuju. Mogu se i mjeriti, što je i pokazalo naše istraživanje", kaže Sanda Katavić. Definirajući identitet kao karakteristike koje su odabrali sami ljudi koje se razlikuju od određenih karakteristika nekih drugih ljudi, ona pojašnjava: "Ako se osjeća pripadnost određenom gradu, regiji ili državi te pritom s drugim ljudima koji žive u istoj zajednici dijele iste karakteristike, tada ne postoji veći autoritet koji bi im mogao nametnuti drugi identitet ili kulturu". S obzirom na to da je identitet dinamičan, kompleksan i sinergičan proces, koji prožima kulturu, ekonomiju, politiku... onda se i kulturalni identitet može definirati kao kombinacija lokalne i globalne kulture. Dr. Jasna Horvat dodaje da u analizi ove kompleksne teme treba imati na umu i kulturalnu ekonomiju, čije su ključne komponente kultura, identitet i teritorij. Kaže: "Riječ je o pojmu koji se često nepotrebno vulgarizira. Kulturalna ekonomija promišlja kulturu kao resurs ekonomskog razvoja i ekonomizira kulturalni identitet, koji će u konačnici biti konzumiran. To je ekonomija koja kulturu prodaje kao proizvod što svjedoči o identitetu, a može biti profitabilan". Također, identitet se veže uz teritorij. Oba pojma imaju brojne zajedničke elemente koji na njih utječu, kao što su: kultura, povijest, vanjski utjecaji, globalizacija, imigracija i slično.
O vezi identiteta i teritorija Sanda Katavić kaže: "Identitet pozicionira individue, odnosno naciju, no individue se pozicioniraju i nezavisno, mijenjajući i preoblikujući povijesne identitete. Osjećaj pripadnosti gradu, regiji, državi, Europi - ključni su čimbenici oblikovanja identiteta". Ove teoretske postavke bile su baza na kojoj su Sanda Katavić i Jasna Horvat temeljile svoje istraživanje.
KAKO MLADI PERCIPIRAJU SVOJ IDENTITET?
- Istraživale smo osjećaj pripadnosti, odnosno identiteta studentske populacije dvaju udaljenih gradova, Osijeka i Splita, izloženih potpuno različitim kulturalnim utjecajima. Zanimalo nas je kako oni percipiraju svoj identitet, odnosno naklonost prema gradu, regiji, državi, Europi. Uzorak su nam bili apsolventi ekonomskih fakulteta u Osijeku i Splitu, koji su prema demografskim karakteristikama homogene skupine. U prikupljanju podataka u Splitu pomogao nam je dr. Goran Marijanović, profesor osječkog Ekonomskog fakulteta. Anketirano je ukupno 239 studenata - kažu naše sugovornice.
Na naše pitanje zašto su istraživale studentsku populaciju, odgovaraju zato jer su studenti budući nositelji ekonomske, a time i kulturalne politike. Dodaju kako istraživanje nisu one izmislile, budući da se takva mjerenja pripadnosti stanovnika Europske unije Europi rade kontinuirano. Istraživanje je pokazalo da postoji razlika u percepciji identiteta izraženih kroz osjećaj pripadnosti gradu, regiji, državi i Europi. Pripadnost se izražavala ocjenama od jedan od četiri, s tim da četiri znači iznimno privržen. Tako mladi Splićani imaju veći osjećaj pripadnosti regiji i gradu od mladih Osječana. Dok su Osječani privrženosti svome gradu dali prosječnu ocjenu 3,06, kod Splićana ona iznosi 3,41. Znatno je veća razlika u pripadnosti regiji: kod mladih Osječana prosječna je ocjena 2,78, a kod Splićana 3,43. "Regija je Splićanima važnija od grada, države, Europe. Oni su Dalmatinci, svjesni su toga i znaju što to znači. Takvi se stavovi mladih odražavaju i na njihov ostanak, razvoj njihove regije i slično", zaključuje dr. Horvat. Dok je mladim Osječanima na prvom mjestu pripadnost državi (3,16), na drugom gradu (3,06), na trećem Europi (2,86), a na posljednjem je pripadnost regiji (2,78), kod Splićana je sljedeći redosljed: na prvom je mjestu pripadnost regiji (3,43), na drugom gradu (3,41), na trećem Hrvatskoj (3,27) i na posljednjem Europi (2,93).
Analizirajući odgovore osječkih studenata, naše su se sugovornice zapitale znamo li mi, Slavonci, definirati svoj identitet. "Identitet stvara naš odnos prema kulturi, turizmu, Europi. Identitetom treba znati upravljati, a nama, Slavoncima, to nedostaje. Zato nas drugi identificiraju s kulenom i kobasicama", kaže prof. Katavić. Također, zaključuju naše sugovornice, iz istraživanja je evidentan sraz između identiteta i teritorija. Treba očekivati da se prvo identificiramo prema svom gradu, zatim regiji, državi i Europi. Stoga se postavlja pitanje kako izgraditi i osmisliti nešto što je naše te sustavno izgraditi identitet Slavonije i Baranje. "Nedostaje nam skrb o identitetu. Stoga je nužno strategijski izgraditi identitet regije kao i gradski urbani identitet. Tu treba uključiti različite struke: kulturnjake, ljude iz turizma, školstva, gospodarstva, gradske i županijske uprave te pristupiti identitetu kao projektu. U suprotnom, ako se identitet grada i regije ne poboljša, oskudijevat ćemo u akcijama budućih mladih stručnjaka, koji mogu pridonijeti lokalnom razvoju", zaključuje dr. Horvat.

(Autor: Vesna LATINOVIĆ)

---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

http://www.hck.hr/Web/vijesti_drustva/2005_01_novagradiska.htm

Javna tribina o ovisnostima

O povodu Mjeseca borbe protiv ovisnosti i Mjeseca knjige u Otvorenom učilištu "Matija Antun Relković" u Novoj Gradiški Gradsko društvo Crvenog križa je u suradnji sa Županijskim centrom za ovisnosti te Otvorenim učilištem "Relković" i Gradskom knjižnicom, priredilo javnu tribinu Štetnost pušenja, konzumiranja alkohola i ulične droge.

Tribina je održana za učenike srednjih škola, roditelje i prosvjetne djelatnike. Sudjelovalo je 150 polaznika, među kojima 100 učenika, 30 roditelja i 20 prosvjetnih djelatnika.

Predavači na javnoj tribini su bili mr. Ljiljana Lukačević, profesorica kliničke psihologije, dr. Igor Ferenčina, psihijatar, prof. sociologije i filozofije Nada Peleh i ravnatelj Gradskog društva Crvenog križa Nova Gradiška Franjo Pavlović, koji su i članovi tima Savjetovališta za prevenciju ovisnosti.

U programu je sudjelovala i Gradska knjižnica s učenicima novogradiške gimnazije i Elektrotehničke škole koji su čitali tekstove na temu pušenja, konzumiranja alkohola i konzumiranja uličnih droga.

Osim javne tribine, članovi Savjetovališta provodili su i svoje redovne aktivnosti :predavanja u školama i individualna savjetovanja korisnika u prostorijama Doma Crvenog križa. (F.P.)

---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Virovitica online 19.11.2004
ZAPOČEO PROGRAM OBILJEŽAVANJA MJESECA BORBE PROTIV OVISNOSTI


Županijsko povjerenstvo za prevenciju ovisnosti virovitičko-podravske županije nastavlja s aktivnostima u mjesecu borbe protiv ovisnosti koji traje od 15.11. do 15.12. 2004. godine. Profesor Siniša Brlas, prof. Vesna Šerepac, mr.sc.dr Elvira Koić i dr Miroslav Venus svakodnevno vode tribine za zainteresirane sudionike u sklopu Školskih preventivnih programa (ŠPP) i za širu javnost. Počelo se s tribinom u Industrijsko-obrtničkoj školi, u OŠ "Vladimir Nazor", u Srednjoj školi u Pitomači,u Gimnaziji Virovitica za vijeće roditelja, a danas i za profesore. U Slatini je u Osnovnoj školi „Eugena Kumičiča“ održan i trening komunikacijskih vještina za koordinatore ŠPP. Povjerenstvo prezentira svoje aktivnosti tijekom proteklih pet godina od kako je osnovano, novi bilten Centra za ovisnosti i web stranice. Dana 30.11. u Županiji gostuje prof.dr.sc. Slavko Sakoman, 03.12. će se održati godišnja skupština Kluba liječenih alkoholičara, a Kazalište Virovitica će biti domaćin centralnog multimedijskog događanja 13.prosinca.

---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------


Dražen Ferenčina

Najveća su šteta droga i cigareta

http://www.kazalistevirovitica.hr/predstave/najveca_su_steta.html


Virovitički list. Broj 2279.
19.04.2002.
http://www.icv.hr/2279/index.php?go=02
TREĆI TEČAJ TRENINGA KOMUNIKACIJSKIH VJEŠTINA
Boljom komunikacijom do uspjeha u životu
Kako poboljšati komunikaciju na radnom mjestu, u obitelji ili obiteljskom životu bile su teme i trećeg tečaja Treninga komunikacijskih vještina, što ga organiziraju Agencija za psihologijske usluge Putokaz i Odjel za duševne bolesti Opće bolnice Virovitica, a što je održan prošlog vikenda u hotelu Šulentić u Milanovcu. Voditeljica je i ovog puta bila doc. dr. sc. Mirjana Grubišić-Ilić, neurolog i psihijatar, a asistirale su joj prof. Jasna Per-Kožnjak, psiholog, dr. Elvira Koić, spec. psihijatar i dr. Snježana Vondraček, spec. psihijatar. - Ljudi su prepoznali vrijednost tečaja jer u svakodnevnom radu vide koliko je komunikacija važna prilikom pregovaranja, vođenja sastanaka... Vrijedost ovog tečaja je i u tome što se polaznicima ne daje samo teorija, već se naučeno odmah i praktično primjenjuje - kaže Jasna Per-Kožnjak, jedna od organizatorica i asistentica tečaja.

- Sudjelovanje u dvodnevnom treningu ispunilo je sva moja očekivanja, proširila sam svoja dosadašnja znanja u komunikaciji. Iako svi mi svakodnevno komuniciramo, bilo je zanimljivo otkriti neke detalje koji pridonose poboljšanju komunikacije, a samim time i efikasnosti djelovanja, kvaliteti odnosa s okolinom i drugima. Posebno je bio zanimljiv i vrijedan rad u radionicama koji nam je omogućio praktičnu provjeru naučenog - kaže Vanda Viljevac, dipl. pedagoginja, jedna od polaznica tečaja. U svibnju će se sve tri skupine objediniti i nastaviti tečaj na drugom stupnju, a svi zainteresirani u početni će se tečaj moći upisati na jesen.

M. K.

---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------